Mostar dobiva čak tri obilaznice

Proširenje regionalne prometnice Mostar-Čitluk-Ljubuški-Crveni Grm samo je dio opsežna projekta koji će u sljedećim godinama u Hercegovačko-neretvanskoj županiji provoditi županijsko Ministarstvo prometa i veza u suradnji s federalnim institucijama. Riječ je o uređivanju i proširenju prometne mreže u Hercegovini, usklađene s gradnjom koridora Vc.

- Tu smo cestu četiri godine kandidirali za ulaganja. Počeli smo s radovima na prilazu Čitluku te dionici od Miljkovića do Sretnica. Raspolažemo s milijun i pol maraka te ćemo za metar proširiti 6,5 km puta i sagraditi nogostup, a sljedeće ćemo godine presvući cestu novim asfaltom. Ta je prometnica naš izlaz na granicu, prema Makarskoj i Pločama, a i žila je kucavica jer prosječan dnevni prolaz u Čulama za prošlu godinu iznosi 5353 vozila - kazao je ministar Stjepan Krasić.

Neće se ispravljati crne točke i zavoji jer bi takav zahvat oduzeo sav novac za proširenje ceste. Budućnost ne predviđa tu cestu u današnjem obliku nego premještanje iz naseljenih mjesta. Tako nakon 2015. neće prolaziti kroz Čule i središte Čitluka, nego pokraj naselja Blatnice i Služnja do Tromeđe.

- Nismo radili ni Kobilovaču jer cestu Mostar-Čitluk saniramo do točke u kojoj će se priključiti na južnu mostarsku obilaznicu koja je u nastanku. Riječ je o premještanju magistrale Široki Brijeg-Mostar-Nevesinje na relaciju Kozica-Međine-Miljkovići-Rodoč-Most Franje Blaževića-magistrala M-17. Od Međina do Miljkovića u tijeku su zemljani radovi, a Varda uopće nema veze s budućom obilaznicom. Za spuštanje niz brdo još tražimo rješenja - kaže S. Krasić. Osvrnuo se i na sjevernu mostarsku obilaznicu koja bi spojila vrh ceste s Raštanima (preko Ilića, Cima i Vihovića) te preko Neretve spojila bi se na M-17. Kazao je kako to još nije određeno, ali je svrha obaju obilaznica rasteretiti visokofrekventni Mostar.

- Samo Rondo ima dnevni promet od 27.000 vozila. Cilj nam je premjestiti tranzitni i teretni promet iz grada, a obilaznice planiramo i radimo u suglasnosti s koridorom Vc te bi se južna obilaznica uključivala na južni čvor autoputa kod zračne luke, a sjeverna na sjeverni čvor kod Salakovca. Tako bi sadašnja magistrala M-17 postala istočna gradska obilaznica - objasnio je ministar.

Ministarstvo prometa HNŽ-a jedino u državi već četiri godine mjeri promet po svojim cestama i prikupili su pouzdane podatke za izradu projektne dokumentacije autoceste na koridoru Vc. Federacija mjeri promet na magistralama tek od studenoga prošle godine. Ipak, za gradnju je koridora i novih cestovnih smjerova potrebno namaknuti novac, napraviti prostorne planove i riješiti imovinsko-pravne odnose.