Zašto se mladi u brojnim državama Europske unije okreću krajnje desnim i antimigrantskim strankama? Ne, svi ti mladi koji su se okrenuli Alternativi za Njemačku (AfD), Slobodarskoj stranci u Austriji, Chegi u Portugalu, Wildersovoj Slobodarskoj stranci (PVV) u Nizozemskoj, Braći Italije, Švedskim demokratima, Nacionalnom okupljanju Marine Le Pen, Voxu u Španjolskoj... nisu ekstremisti nego je mnogima prekipjelo zbog visokih cijena nekretnina, inflacije, plaća koje ne prate životne troškove zbog čega žive lošije nego generacija njihovih roditelja. U takvim okolnostima neki ne vide blagodati imigracije nego samo da njihove države ne kontroliraju dobro imigracijske procese. U nesigurnim vremenima populističke stranke mnoge mlade muškarce preko društvenih mreža vješto privlače u svoje okrilje, što dovodi i do stvaranja jaza između konzervativnih mladih muškaraca i liberalnih djevojaka. I u Hrvatskoj su stranke desnice na parlamentarnim izborima dobile više glasova mladih do 29 godina nego stranke ljevice.
Mladi se okreću populistima zato što žive lošije od svojih roditelja
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Mladi su protiv ilegalnih migracija zbog neizvjesnih životnih prilika, a ne zato što su te migracije ilegalne i opasne sa sigurnost?