Mladi preokrenuli političku sliku Berlina: Evo zašto su masovno glasali za Ljevicu

Na pokrajinskim izborima održanima u nedjelju, 20. rujna, u Berlinu je Ljevica osvojila gotovo 26 posto glasova, a njezinu izbornom uspjehu pridonijela je i promjena izbornog zakonodavstva. Naime, u njemačkom glavnom gradu prvi su put pravo glasa dobili i građani sa 16 godina, nakon što je dobna granica za sudjelovanje na izborima spuštena s 18 na 16 godina. Iako se tom odlukom broj birača nije znatnije povećao, za mlade Berlinčane ona je imala posebno značenje. Među približno 2,5 milijuna osoba s pravom glasa bilo je oko 55.000 mladih u dobi od 16 do 18 godina. Sedamnaestogodišnja Cecilia, koju su novinari DW-a u ponedjeljak susreli ispred njezine škole u Berlinu, istaknula je kako su političke teme među njezinim vršnjacima dio svakodnevice. „Naravno, puno razgovaramo o politici u školi ili s prijateljima", ispričala je 17-godišnja Cecilia reporterima DW-a u ponedjeljak na ulici ispred njezine škole u Berlinu. „Svi smo vrlo politički angažirani, sudjelujemo na puno demonstracija."

Politička aktivnost mladih odrazila se i na izborne rezultate. Premda institut infratest-dimap u svojim izlaznim anketama nije zasebno prikazao rezultate birača mlađih od 18 godina, podaci za pojedine dobne skupine otkrivaju izrazitu popularnost Ljevice među mlađim stanovništvom. Za tu socijalističku stranku glasalo je približno 43 posto birača u dobi od 16 do 24 godine, što predstavlja povećanje od 25 postotnih bodova u odnosu na pokrajinske izbore održane 2023. godine. Takav rezultat ne iznenađuje 17-godišnju Lisku, koja svoju potporu stranci objašnjava pitanjima koja neposredno utječu na svakodnevni život mladih. „Ljevica me je posebno privukla zbog socijalnih tema - snižavanje cijena, pristupačnije stanovanje."

Upravo je stanovanje jedan od najvećih problema s kojima se suočavaju stanovnici njemačke prijestolnice. Najamnine su u posljednje dvije godine porasle za približno sedam posto, a posljedice poskupljenja osobito osjećaju mladi koji tek planiraju napustiti roditeljski dom i započeti samostalan život. Koliko je to pitanje važno biračima, pokazuju i rezultati istraživanja prema kojima je 37 posto ispitanika smatralo da upravo Ljevica ima najveće izglede omogućiti priuštivo stanovanje. Cecilia ističe kako su, uz rast stanarina, njezine vršnjake zabrinjavali i planovi konzervativne berlinske vlasti o smanjenju izdvajanja za obrazovanje. „Svi dolazimo u dob u kojoj bismo se željeli odseliti od roditelja, što je u Berlinu gotovo nemoguće”, rekla je. „Osim toga tu su, naravno, pitanja poput škole, obrazovanja, kako se na tome ne bi još više štedjelo."

Kathrin Fehse iz Njemačke zaklade za djecu i mlade (DKJS) smatra kako je Ljevica uspjela prepoznati probleme dijela stanovništva koji se ranije nije osjećao dovoljno zastupljenim u političkom životu. „To su sve pitanja koja mlade osobno pogađaju. I zbog toga ih treba shvaćati ozbiljno i pitati za njihovo mišljenje. A Ljevica je bila jedna od stranaka koja je mobilizirala mnogo onih koji inače ne izlaze na izbore, i to ne samo mladih birača. To su ljudi kojima se političari prije nisu obraćali.” Kršćansko-demokratska unija (CDU), kojoj pripada aktualni berlinski gradonačelnik Kai Wegner, tijekom predizborne kampanje nastojala je Ljevicu predstaviti kao političku opciju opasnih radikala. Međutim, takva retorika, sudeći prema izbornim rezultatima, nije spriječila velik dio mladih da joj daju svoj glas. Pritom se ponovno otvorilo pitanje jesu li mlađe generacije sklonije strankama na rubovima političkog spektra.

Cecilia smatra da u takvoj tvrdnji ima određene istine. „Mislim da je općenito točno da su mladi ljudi uvijek puno ekstremniji od starijih generacija. I također vidim da često postoje vrlo ekstremna mišljenja." Ipak, podaci infratest-dimapa upućuju na složeniju sliku. Ljevica je najveći udio glasova ostvarila među biračima u dobi od 25 do 34 godine, gdje je dosegnula približno 49 posto potpore. S druge strane, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) najveću je potporu na berlinskim izborima zabilježila među građanima u dobi od 60 do 69 godina, od kojih je za nju glasalo 23 posto. Među biračima od 16 do 24 godine AfD je osvojio 12 posto glasova. Politologinja Gefjon Off, koja se bavi istraživanjem političkog ponašanja mlađih generacija, upozorava da dob sama po sebi nije pouzdan pokazatelj sklonosti određenoj političkoj opciji.

Premda mladi u nekim pitanjima mogu zastupati radikalnije stavove od starijih, istraživanja pokazuju da muškarci srednje životne dobi za AfD glasuju češće nego mladi muškarci. Prema njezinu zaključku, dob birača „ne znači veću vjerojatnost da će glasati za antidemokratske stranke”. Off smatra da se političko ponašanje mlađih birača prije svega razlikuje po tome što nisu toliko vezani uz jednu stranku. Njihove se preferencije mijenjaju ovisno o društvenim i gospodarskim pitanjima koja u određenom trenutku smatraju najvažnijima. „Primjerice, na saveznim izborima 2021. zaštita klime bila je važno pitanje i mnogo mladih ljudi je glasalo za Zelene jer je klima bila njihova tema."

Na ovogodišnjim berlinskim izborima u središtu pozornosti našli su se troškovi života i dostupnost stanova, što je Ljevici otvorilo prostor za pridobivanje mlađih glasača. „Na ovim izborima je priuštivo stanovanje bilo je velika tema Ljevice. To znači da mladi ljudi glasaju više prema temama i lakše prelaze od jedne stranke prema drugoj." Politologinja također ističe kako mlađe generacije u manjoj mjeri dijele povijesne rezerve prema Ljevici koje su prisutne među dijelom starijih Nijemaca. Naime, mnogi stariji građani tu stranku još povezuju s komunističkom diktaturom nekadašnje Istočne Njemačke, dok takvo povijesno nasljeđe mladima nije jednako važno pri donošenju izborne odluke, piše DW.

Kathrin Fehse pritom upozorava da se političko opredjeljenje mladih ne može promatrati odvojeno od njihovih osobnih iskustava i očekivanja od društva. Poziva se na rezultate istraživanja VoiceUp, koje je provela Njemačka zaklada za djecu i mlade, a koji pokazuju da mlađe generacije žele veću uključenost u društvene procese i mogućnost da utječu na odluke koje oblikuju njihovu budućnost. „Mladi ljudi žele solidarnost, sudjelovanje, pozitivne izglede za svoju budućnost, a istodobno ta iskustva doživljavaju previše rijetko." Upravo iskustva koja stječu u svakodnevnom životu, smatra Fehse, imaju važnu ulogu u oblikovanju njihovih političkih stavova. „I na koncu upravo ta iskustva stvaraju društveni kontekst u kojem donose svoje političke odluke.”