HRVATSKI MINISTAR

Kovač u Berlinu: Hrvatska i Njemačka zajednički u rješavanju migrantske krize

Foto: Bernd Von Jutrczenka/DPA/PIXSELL
Miro Kovač i Frank-Walter Steinmeier
Foto: Bernd Von Jutrczenka/DPA/PIXSELL
Miro Kovač i Frank-Walter Steinmeier
Foto: Bernd Von Jutrczenka/DPA/PIXSELL
Miro Kovač i Frank-Walter Steinmeier
Foto: Bernd Von Jutrczenka/DPA/PIXSELL
Miro Kovač i Frank-Walter Steinmeier
Foto: Bernd Von Jutrczenka/DPA/PIXSELL
Miro Kovač i Frank-Walter Steinmeier
Foto: Bernd Von Jutrczenka/DPA/PIXSELL
Miro Kovač i Frank-Walter Steinmeier
Foto: Bernd Von Jutrczenka/DPA/PIXSELL
Miro Kovač i Frank-Walter Steinmeier
Foto: Bernd Von Jutrczenka/DPA/PIXSELL
Miro Kovač i Frank-Walter Steinmeier
Foto: Bernd Von Jutrczenka/DPA/PIXSELL
Miro Kovač i Frank-Walter Steinmeier
Foto: Bernd Von Jutrczenka/DPA/PIXSELL
Miro Kovač i Frank-Walter Steinmeier
08.02.2016.
u 15:04
„Dezintegracija Europe ne može biti opcija za dvije europski orijentirane zemlje kao što su to Hrvatska i Njemačka“, rekao je Steinmeier
Pogledaj originalni članak

Europa u savladavanju izbjegličke i migrantske krize mora djelovati zajedničkim snagama, a ne na razini pojedinih država, zaključeno je nakon sastanka ministara vanjskih poslova Njemačke i Hrvatske, Frank-Waltera Steinmeiera i Mire Kovača danas u Berlinu.  

„Ovo nije situacija u kojoj svatko može raditi na svoju ruku, samo u korist nacionalnih interesa, nego smo svi pozvani zajednički raditi na budućnosti Europe“, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier nakon susreta s hrvatskim kolegom Kovačem.  

Steinmeier: Zaštitit ćemo vanjske granice EU i pomoći zemljama na udaru   

Steinmeier je na početku ukazao na članak kojeg je Miro Kovač napisao za današnje izdanje berlinskog dnevnika Tagesspiegel, u kojem se hrvatski ministar osvrće na trenutnu krizu vezanu uz izbjeglice i migrante te se zalaže za zajedničko djelovanje i zajedničku europsku strategiju.

Steinmeier je naglasio kako je svjestan da je Europska unija još udaljena od zajedničkog stajališta na ovom planu, ali da se tijekom susreta ministara vanjskih poslova EU-a proteklog vikenda u Amsterdamu „ozračje osjetno promijenilo“.

„Ton u Amsterdamu je bio sasvim drugačiji. Doduše, oko nekih spornih pitanja, poput raspodjele izbjeglica po zemljama članicama, još uvijek vlada nesuglasje, ali u mnogim drugim pitanjima je vladao europskiji, a ne nacionalan ton“, rekao je njemački ministar.

„Dezintegracija Europe ne može biti opcija za dvije europski orijentirane zemlje kao što su to Hrvatska i Njemačka“, rekao je Steinmeier, istodobno još jednom naglasivši kako se broj izbjeglica koje dolaze u Europu u 2016. mora „osjetno smanjiti“.

Za to se pokreće čitav niz mjera, kazao je njemački ministar, s težištem na pojačano uključivanje Turske u rješenje, ali i daljnje intenzivne napore oko postizanja mira u Siriji.

„No istodobno moramo intenzivno raditi na zaštiti vanjskih granica Europske unije, a zemljama koje se nalaze na udaru ćemo pomoći financijski i logistički“, rekao je Steinmeier.

Steinmeier je na početku konferencije za tisak rekao kako „danas pozdravlja starog prijatelja“ aludirajući na dane koje je Kovač proveo kao veleposlanik RH u Berlinu gdje je, kako je rekao, „izvrsno predstavljao svoju zemlju“.

Steinmeier je na kraju svog obraćanja najavio i održavanje Hrvatsko-njemačkog gospodarskog foruma koji bi se u drugoj polovici ove godine trebao održati u Zagrebu.  

Kovač: Hrvatska će dati doprinos europskom rješenju problema izbjeglica  

Miro Kovač se Steinmeieru na njemačkom jeziku zahvalio na gostoprimstvu te je ukazao na dobre odnose dviju zemalja.

„Njemačka je za nas vrlo važan strateški partner, s kojim i dalje želimo surađivati na svim razinama“, rekao je Kovač, koji je, kao i Steinmeier, istaknuo kako preko 200.000 hrvatskih državljana živi u Njemačkoj i predstavljaju „važan element“ u odnosima dviju država.

„Složili smo se oko toga da je bilateralna suradnja dobra, ali smo se isto tako složili da ona može biti i bolja i da možemo puno više surađivati na gospodarskom planu i zato sam gospodina Steinmeiera i pozvao da dođe u Hrvatsku u drugoj polovici ove godine kako bismo aktivirali jedan hrvatsko-njemački gospodarski forum", rekao je hrvatski šef diplomacije.

Kovač je ukazao i na razgovore koji su vođeni u svezi s hrvatskim susjedstvom, posebice u okviru europskih integracija zemalja zapadnog Balkana.

„Želimo dobre odnose sa svim susjedima i onima koje još nisu članice EU-a želimo dobru perspektivu ulaska u europsku obitelj. Hrvatska će aktivno podržati zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji“, rekao je Kovač. On je zaključio kako je to „proces koji će dugo trajati“, ali da je važna perspektiva.

„Mi ćemo podržavati proširenje, ali ćemo tražiti ispunjavanje kriterija. Bit ćemo strogi ali i pošteni, i to je u interesu ne samo Hrvatske, nego i Njemačke i cijele Europske unije“, rekao je Kovač.

Hrvatski ministar vanjskih poslova je zaključio kako glede migrantske krize Hrvatska odlično surađuje s Austrijom, Slovenijom, Srbijom i Makedonijom te je odao priznanje Njemačkoj zbog načina na koji se suočava s migrantskom krizom ali je zaključio kako će „doći dan kada će se morati smanjiti broj izbjeglica“ .

„Tada ćemo morati vrlo efikasno surađivati i razgovarali smo o mogućnostima još efikasnije koordinacije zemalja koje su uključene u ovaj proces“, rekao je hrvatski ministar.

„Hrvatska će dati svoj doprinos zajedničkom europskom rješenju i dat ćemo sve što je u našoj moći kako bi zajednički europski dom svima nama i dalje pružao udobnost i sigurnost. Pritom svatko u EU ima pravo na svoju individualnost, ali moramo imati i razvijenu svijest da zajedno možemo biti snažniji“, rekao je Kovač.

Hrvatski ministar vanjskih poslova svoj nastupni posjet nastavio je posjetom Dokumentacijskom centru bivše istočnonjemačke policije Stasi, gdje bi trebao razgovarati s voditeljem ovog centra Rolandom Jahnom.

Svoj jednodnevni posjet Kovač će završiti predavanjem u zakladi Konrad Adenauer na temu „Hrvatska vanjska politika nakon promjene vlade“.

>> Kovač za Tagesspiegel: Moramo očuvati Europu

>> Kovač: Jačanje nadzora na granici Makedonije i Grčke moglo bi biti održivo rješenje

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

GR
granit1
17:36 08.02.2016.

Bože žali četiri propuštene godine s Pusićkom. ( tajnica UN_a ha ha )

DU
Deleted user
17:15 08.02.2016.

Zajednički bajonetom i bodljikavom žicom.

Avatar mama mia
mama mia
23:29 09.02.2016.

Precjednica govorila da bi trebali ko Mađari postavit žicu a i poslat vojsku na granice kako to sad Miro je neposlušan mogao bi dobit otpusnicu