Milinovićev projekt: Ukidaju se recepti i uputnice na papiru

Oko 100.000 stanovnika Međimurske i 60.000 stanovnika Ličko-senjske županije prvi u Hrvatskoj osjetit će u svakodnevnom životu prednosti elektroničkog recepta. Testiranje sustava u koji je umreženo, ugrubo, stotinjak ordinacija iz primarne zaštite sa svim ljekarnama u tim dvjema županijama počelo je 19. travnja. Danas kreće u puni pogon, a ministar zdravstva Darko Milinović u Gospiću će javnosti predstaviti projekt “zdravstva bez papira” te promovirati e-recept. U ovoj fazi papirnati recept zamijenit će e-recept, čime sustav u kojemu izabrani liječnik prepisuje lijek na papirnati recept s kojim pacijent odlazi u ljekarnu po svoj lijek, ostaje iza nas.

– Umjesto toga liječnik upisuje recept u računalo, u informatički sustav, koji u obliku poruke stiže u centralni server HZZO-a i tu ostaje pohranjen do podizanja lijeka. Pacijent odlazi u koju god ljekarnu želi, ljekarnik upisuje pacijentove podatke iz zdravstvene iskaznice u računalo i tako sasvim jednostavno nalazi lijek koji mora izdati pacijentu – objašnjava direktor HZZO-a Tihomir Strizrep te izdvaja primjer: 
– Kronični pacijenti u ordinaciju najčešće dolaze kako bi dobili recepte za svoju redovitu terapiju. Zbog toga u ordinaciju više neće morati dolaziti. Bit će dovoljno da nazovu svoga doktora koji će napisati e-recept, a pacijent po lijek odlazi izravno u ljekarnu.

Dr. Strizrep napominje da je projekt e-recept krenuo baš u dvije spomenute županije kao eksperimentalni program, jer je ondje najmanje stanovnika pa je i najednostavnije ispitati i ispraviti eventualne pogreške i “dječje bolesti”.

Lakše do specijalista

Program za e-recept u sljedećem će se koraku proširiti na e-uputnicu, i to, u početku, samo za laboratorij u primarnoj zaštiti, u domu zdravlja. Liječnik sada piše uputnicu za vađenje krvi s kojom pacijent odlazi u laboratorij, kasnije se vraća po nalaz, a potom opet treba k liječniku. Po novome, i uputnica i nalaz kolaju elektroničkim putem pa će pacijent nakon vađenja krvi nalaz dobiti kod svoga liječnika. Život će pacijentima posebno pojednostavniti elektroničko naručivanje za specijalističke pretrage i preglede. Rijetki su oni koji ne znaju što se sve mora proći i koliko vremena izgubiti da bi se, primjerice, s uputnicom za CT došlo do upisa za termin. Nazivanje bolnica i potraga za najbržim terminom, a pacijent mora sve učiniti sam.

U “zdravstvu bez papira”, liječnik ili medicinska sestra u primarnoj zaštiti elektroničkim putem naručuju pacijenta. S primarnom će biti povezane sve ambulante u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti koje imaju ugovor s HZZO-om. Njihova je obveza da u elektronički sustav “ubace” slobodne termine za preglede i pretrage u svim bolnicama koje će obiteljski liječnik vidjeti u svom računalu te će “klikom” pacijenta naručiti za prvi mogući termin na željenu pretragu. Pacijent dobiva papirnatu potvrdu s datumom, vremenom i mjestom za pretragu.

– Do kraja ove godine u cijeloj će Hrvatskoj krenuti e-recept, e-naručivanje te – elekronički karton. U općoj medicini e-karton postoji već gotovo dvije godine. Novost je da će e-karton sa zdravstvenim podacima pacijenata biti na centralnom serveru HZZO-a pa će biti dostupni i bolničkim specijalistima, što će podići kvalitetu zdravstvene zaštite – objašnjava Strizrep. Često se događa da pacijent ode specijalistu i ne zna precizno objasniti, recimo, kakve sve lijekove uzima ili koje je pretrage obavio. Zato se mnoge pretrage nepotrebno ponavljaju.

Osobni podaci zaštićeni

E-karton bit će posve dostupan specijalistu, ali i liječniku u hitnoj medicini na terenu. Ljekarniku će jedini dostupan podatak biti e-recept, izabrani doktor imat će naravno pravo uvida u sve zdravstvene podatke svojih pacijenata, a inženjer u laboratoriju moći će vidjeti samo e-uputnicu. Vodilo se, dakle, računa i o zaštiti osobnih podataka.

Dio informatičke mreže je i HZJZ gdje se prikuplja i obrađuje zdravstvena statistika. Sada se to čini na papiru, zbog čega zdravstveni pokazatelji ne mogu biti posve aktualni, a kada novi sustav proradi, HZJZ će podatke o zdravlju i bolestima nacije dobivati u stvarnom vremenu.