Premijer Zoran Milanović, ne znajući povijest nordijskih zemalja, izjavio je kako Finska nikada nije imala građanski rat što je neistina.
Finskom su kroz povijest vladali Šveđani, no nakon njihova poraza od Rusa 1809., potpala je pod Rusko carstvo. Nezavisnost je stekla u jeku meteža izazvanog Oktobarskom revolucijom 1917. godine kada je došlo do kolapsa Finskog velikog vojvodstva, kao dijela carstva.
Među Fincima je ubrzo došlo do podjele na „Crvene“ i „Bijele“, odnosno socijaliste i komuniste te konzervativce. I ljevica i desnica su ubrzo počele formirati paravojne grupe, a u atmosferi političkog straha i nasilja, u siječnju 1918. došlo je do oružanih borbi.
Finske ljevičare podržavala je Rusija, dok su se na strani konzervativaca borili i estonski, poljski te švedski dobrovoljci uz podršku Nijemaca.
U svibnju 1918. pobijedili su konzervativci na čelu s maršalom Gustafom Mannerheimom. Krajem godine proglasili su demokratsku republiku.
Mannerheim se kasnije iskazao u borbama za finsku nezavisnost protiv Sovjeta tijekom Zimskog rata 1939. – 1940. te kasnije tijekom Drugog svjetskog rata.
Finska, koja je najvećim dijelom rata surađivala s Njemačkom, te priznala Nezavisnu Državu Hrvatsku (NDH), uspjela je nakon 1945. ostati nezavisna i demokratska te postati jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta.
Mannerheima, koji je po završetku rata kratko bio predsjednik, Finci smatraju ocem domovine, a prilikom državničkih posjeta polažu se vijenci na njegovu grobu u glavnom gradu Helsinkiju. Gotovo da nema finskog grada bez njegova spomenika.
Predsjednik Ivo Josipović, prilikom susreta s predsjednicom Tarjom Halonen 2011., poklonio se Mannerheimu na gradskom groblju Hietaniemi.
Finski građanski rat, kao i dva rata za nezavisnost protiv Sovjeta, ostali su duboko urezani u sjećanju tamošnjeg stanovništva. I nakon mnogih godina te su teme bolne i osjetljive.
>>Branitelji: Premijeru, kakav se to građanski rat vodio u Hrvatskoj?!
Uz bahatost i aroganciju pokazao je neznanje