Načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga Tihomiru Kundidu trebalo je biti omogućen dolazak na sjednicu saborskog Odbora za obranu kako bi objasnio detalje oko slanja časnika Hrvatske vojske u njemački Wiesbaden, smatra Josip Lucić, umirovljeni general zbora Hrvatske vojske i bivši zapovjednik Glavnog stožera Oružanih punih osam godina. To što Kundid nije mogao sudjelovati na sjednici nije uobičajeno, kaže Lucić za Večernji list.
– Kao što ne može nitko iz Vlade i Hrvatskog sabora zabraniti načelniku Glavnog stožera odlazak kod predsjednika, tako mu ni predsjednik ne može zabraniti suradnju s ministrom i Vladom. Predsjednik ne može zabraniti načelniku GS-a odlazak u Hrvatski sabor jer je Hrvatski sabor nadležan za građanski nadzor nad Oružanim snagama u svim sustavima djelovanja u zemlji i izvan nje. Načelnik nije slučajna osoba. Izabran je na temelju svoje vrlo uspješne karijere u ratu i poslijeratnom razdoblju. General Kundid je prvi čovjek Hrvatske vojske, mora biti snažan i govoriti istinu – ističe Lucić.
'Milanović Kundidu ne može zabraniti dolazak u Sabor'
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Da su nam institucije hrvatske i profesionalni psijhijatri drug precednik bio bi u ludnici ili pržunu.