Mesić u Sarajevu: Neki bi ostvarivali ciljeve koje nisu mogli ratom

SARAJEVO - Predsjednik Republike Hrvatske, Stjepan Mesić, izjavio je da je zabrinut što još postoje snage koje misle da "arhitektura ovoga našeg prostora nije završena i da postoje još neke šanse za ostvarivanje ciljeva koji nisu mogli biti ostvareni ratom".  

- Moramo reći da su i europski i svjetski mehanizmi sasvim načisto da je s arhitekturom ovog prostora gotovo i da sada moramo razvijati međusobnu suradnju na putu cijele regije u Europu. Apeliram na sve snage, ne samo u BiH već u čitavoj regiji, da se borimo za ulazak u EU i da otvorimo svoje granice - naglasio je predsjednik Hrvatske tijekom oproštajnog posjeta Sarajevu.

Nakon sastanka s predsjedateljem i članom Predsjedništva BiH, Željkom Komšićem i Harisom Silajdžićem, Mesić nije krio razočaranje zbog stagnacije u odnosima između BiH i Hrvatske. Tu tvrdnju hrvatski predsjednik ilustrirao je neriješenim imovinsko-pravnim pitanjima i pitanjem međusobne granice, nepostojanjem suglasnosti o izgradnji Pelješkog mosta, ali i problemima u gospodarskoj suradnji.

Sve to, kako je kazao, može biti prevladano boljom suradnjom resornih ministarstava dviju država. Mesić je podsjetio da odavno nije zasjedalo ni Međudržavno vijeće za suradnju između BiH i Hrvatske koje bi svojim radom trebalo potaknuti vlade dviju zemalja u rješavanju otvorenih pitanja.

Ovakav kritički osvrt na stanje bilateralnih odnosa uslijedio je nakon Komšićevih i Silajdžićevih pohvala na Mesićev račun i njihovih ocjena da je njegovim dolaskom na predsjedničku funkciju došlo do značajnih pozitivnih promjena u odnosima BiH i Hrvatske.

Silajdžić je dodao kako je Mesić tijekom dva predsjednička mandata predstavljao autentičan demokratski glas s ovog prostora te da je svojim djelovanjem pokušavao poslati poruku da je udružena Europa katalizator ujedinjavanja i ovog prostora i mogućnost realiziranja svih u njegovu okviru, bez obzira na nacije, vjere i kulture. Komšić se zahvalio gostu na svemu učinjenom za BiH, a od Mesića i Hrvatske zatražio je i dodatnu podršku na putu BiH ka euroatlantskim integracijama.   

- U ovom trenutku NATO je bliži. Republika Hrvatska postala je članica i ima svoj glas u toj alijansi. Zato smo zatražili njezinu podršku u smislu da se sve ono što jeste opredjeljenje BiH za punopravno članstvo u NATO-u ne veže za trenutačne političke procese, odnosno za tzv. butmirske pregovore - kazao je Komšić.

Da Mesićevim stavovima prema BiH nisu svi zadovoljni pokazuje i izjava srpskog člana Predsjedništva BiH, Nebojše Radmanovića, koji zbog odlaska na sprovod patrijarha Pavla nije prisustvovao sastanku s hrvatskim predsjednikom. Radmanović je izrazio nadu da će se s novim predsjednikom Hrvatske napraviti koraci naprijed u dobrosusjedskoj suradnji jer, kako je naveo, Vlada Hrvatske pokazuje želju za mnogo boljim odnosima nego što to predsjednik Mesić radi.

- I pored slatkorječivosti predsjednik Mesić u dva mandata nije ništa napravio da se poprave odnosi dviju zemalja, a čak su, po mojem viđenju, njegove izjave koje su u posljednje vrijeme učestale, doprinijele daljnjim razlikama u BiH i nestabilnosti i BiH i regije u cjelini - kazao je Radmanović.

Ipak, domaćini su se i ovaj put potrudili da hrvatskog predsjednika dobro ugoste. Predsjedatelj Predsjedništva BiH, Željko Komšić, priredio je za Mesića i njegove suradnike ručak u restoranu "Mala bašta", a na jelovniku je, između ostalog, bila i pečena janjetina.

Mesić je zajedno s ostalim državnicima iz regije sudjelovao na šestom sastanku Regionalnoga ekonomskog foruma za jugoistočnu Europu. Predsjednici Hrvatske, Albanije, Makedonije, Crne Gore i BiH istaknuli su da bez regionalnih mehanizama suradnje i kontrole financijskih transakcija nema izlaska iz sadašnje krize. Predsjedatelj foruma, makedonski predsjednik, Branko Crvenkovski je u uvodnom obraćanju kazao da ekonomska suradnja podrazumijeva ukidanje necarinskih barijera, te borbu protiv sive ekonomije, ali i organiziranog kriminala. Sudionici foruma su jučer razgovarali i o lokalnoj samoupravi u uvjetima svjetske ekonomske krize, regionalnom odgovoru na krizu te o političkoj dimenziji globalne krize i europskom odgovoru.