Nakon objavljivanja eseja o osjetu vida Tesla intenzivno nastavlja rad na bežičnoj rasvjeti. Trebao je nekako ukloniti iskrenje pa je predložio regulator iskrenja u obliku posude s uljem i predao ga kao patentni zahtjev 1893. godine. Hodao je svojim laboratorijem s odašiljačem i prijemnom zavojnicom, nastojeći pronaći optimalne frekvencije struje i udaljenosti za pobuđivanje svjetiljki bez žica. One su svijetlile u mraku zahvaljujući elektrostatskim potiscima iz Teslina transformatora. Na demonstracijama za prijatelje, pokazivao im je da se čak i svjetiljke sa žarnom žicom mogu potaknuti da svijetle. Njegov bežični rasvjetni sustav bio je sve razvijeniji. Tesla je bio spreman za natjecanje s Edisonovim žarnim svjetiljkama, namjeravajući ih istisnuti. Na kraju te, za Teslu iznimno uspješne godine dobio je od Edisona fotografiju s posvetom: "Tesli od Edisona". Time je čak i veliki Edison iskazao poštovanje svemu što je mladi Nikola Tesla uspio postići od svog dolaska u New York.
Mark Twain postao mu je dobar prijatelj te je htio uložiti u Tesline ideje
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić