Manje je hospitalizacija, ali više smrti od infarkta

Dok se već devet mjeseci u svijetu svakodnevno broje zaraženi i oni preminuli zbog koronavirusa SARS-CoV-2, u drugom je planu pandemija ostalih zdravstvenih šteta koje ljudima nanosi ova izvanredna situacija. Sve više država izvješćuje Svjetsku zdravstvenu organizaciju o znatno smanjenom broju hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti i infarkta miokarda pa je Hrvatski zavod za javno zdravstvo krenuo u analizu hospitalizacija od srčanožilnih bolesti i infarkta za prvih šest mjeseci ove godine. Uspoređivali su podatke iz bolnica s istovjetnima u prvom polugodištu 2019. i došli do zabrinjavajućih rezultata.

Fatalni ishod

– Iz prvih preliminarnih rezultata vidljivo je da je od 1. siječnja do 30. lipnja broj hospitalizacija u zagrebačkim bolnicama za infarkt miokarda manji u prosjeku za 14% – kaže nam prim. Verica Kralj, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti HZJZ-a. Zasigurno je višestruko veći pad od prosječnog zabilježen u travnju, odnosno u vrijeme lockdowna, no cjelovita analiza po mjesecima bit će gotova do utorka i prezentirat će je na Svjetski dan srca. Za analizu na razini cijele Hrvatske nedostaju im osječki podaci, no zagrebačke bolnice obuhvaćaju više od trećine sustava. Osim prvotnog odgađanja elektivnih zahvata, jedno od objašnjenja za manje hospitalizacija je to da bolesnici odgađaju odlazak u bolnicu jer se boje zaraze COVID-om.

– U vrijeme pandemije COVID-19 kardiovaskularni bolesnici suočeni su s dvostrukim rizikom. Prije svega su u većem riziku  od razvoja težeg oblika bolesti COVID-19, a zbog straha od zaraze često odgađaju odlazak liječniku u medicinsku ustanovu. Zbog većeg proteka vremena od pojave simptoma do medicinske intervencije skloniji su razvoju komplikacija kardiovaskularne bolesti i razvoju nepovoljnog, čak fatalnog ishoda. Rezultati istraživanja provedenog u Italiji u ožujku ove godine pokazuju kako je  zabilježen pad hospitaliziranih srčanih udara za 48% u promatranom razdoblju uz istovremeni porast smrtnosti od srčanog udara, i to više kod onih osoba koje su bile zaražene novim koronavirusom SARS-CoV-2, ukazuje dr. Ivana Portolan Pajić iz Zaklade Hrvatska kuća srca.

U Španjolskoj je zabilježen 40-postotni pad pacijenata sa srčanim udarom, u SAD-u 38% manje intervencija... Nedavno je i doc. Dario Rahelić iznio podatak kako u dva mjeseca 90 posto dijabetičara nije došlo na preglede.

– Broj hitnih akutnih stanja, infarkta, nije se smanjivao, ali druga je priča s nehitnom dijagnostikom, ona se radila u manjem opsegu. Prvo se sve potpuno zatvorilo, onda se broj pretraga akumulirao, dijelom su ljudi odustajali... Uglavnom, svi su razlozi tom manjem broju obrada i zasigurno će se pokazati osjetno manji broj obuhvaćenih pacijenata – kaže prof. Hrvoje Pintarić, šef Hitnog prijma u KBC-u Sestre milosrdnice.

Dehidrirana pacijentica

Premda je posljednjih 15-ak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, i dalje su vodeći uzrok smrtnosti i pobola, kao i u svijetu. Uzrok su 17,9 milijuna smrti u svijetu godišnje, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti.

– Na početku pandemije vidjelo se da COVID-19 predstavlja poseban rizik za srčane bolesnike. Istovremeno je nastupio jako zabrinjavajući trend, srčani bolesnici počeli su izbjegavati posjete hitnim službama i svojim liječnicima. To izbjegavanje pripisuje se strahu od virusa. Stoga je važno osvijestiti srčane bolesnike da su ordinacije primarne zdravstvene zaštite, bolnice, hitni prijemi sigurna mjesta i da, ako imaju potrebe ići, trebaju ići. Puno je opasnije dobiti srčani ili moždani udar nego zaraziti se COVID-om. Zato je itekako važno ne ignorirati simptome, poručuje prim. Verica Kralj.

– Najvažniji simptom kod infarkta miokarda je bol u prsištu koja ne da disati, trnci prema lijevoj ruci, ramenu i donjoj čeljusti, praćeni tjeskobom i strahom od smrti, hladni znoj. Žene pak često umjesto tih karakterističnih simptoma imaju specifične simptome kao što su gastrointestinalni, s mučninom i povraćanjem pa često to ne povezuju s infarktom. Primjerice, pacijentica je zbog velike mučnine i povraćanja dehidrirala i dospjela u bolnicu, a kada su joj nakon pretraga rekli da bi trebala ostati u bolnici i da će joj ugraditi stent jer je imala infarkt, pitala je da je puste kući jer je imala nešto za obaviti, do te mjere ljudi katkad ne poimaju da je to smrtno opasno stanje. Ugradili su joj dva stenta i spasili život – kazala je dr. Portolan Pajić.