Lovrinčević: Zamrzavanje plaća ne može se izbjeći

U 2009. godini bit će najvažnije zadržati radno mjesto. Visina plaće bit će manje važna, tvrdi nimalo optimistično ekonomski stručnjak dr. Željko Lovrinčević. Upravo iduće godine, kad privatni sektor bude otpuštao viškove, doći će do izražaja privilegiranost zaposlenih u državnom sektoru gdje su radna mjesta stabilna.

Kreditni rejting slabi
Dok u sindikalnim redovima još postoji konfuzija oko toga prihvatiti ili odbiti Vladin prijedlog o zamrzavanju državnih plaća tijekom prvog polugodišta, prema mišljenju Lovrinčevića, drugog rješenja nema. Ako želi održati nacionalnu ekonomiju na nogama, Hrvatska mora poslati uvjerljivu poruku vanjskom financijskom tržištu da je u stanju kontrolirati javne financije, a to još može učiniti jedino svođenjem proračunskog deficita na nulu.

Privremeno odustajanje od porasta plaća u državnom sektoru nije velika cijena u usporedbi s potencijalnim gubicima ako takva mjera izostane. Naime, iako računa s rastom BDP-a od najmanje 2 posto, Vlada mora biti spremna i na situaciju u kojoj će i takav skroman rast možda biti neostvariv. Hrvatska se u novim okolnostima ne može ponašati poput nekih velikih zemalja koje povećavaju deficit, jer nema isti pristup financijskom tržištu.

Kreditni rejting slabi, što su neke tvrtke koje su računale na strane kredite već osjetile na svojoj koži. – Kad se nađu na financijskom tržištu radi novih ili refinanciranja starih kredita, čak i privatne tvrtke prvo se susreću s pitanjem o stanju javnih financija. Zato je važno da država uravnoteženjem proračuna pošalje snažan signal u inozemstvo – tvrdi Lovrinčević.

Reforme neizbježne
Prema njegovu mišljenju, Hrvatska ne bi smjela ponovno upasti u istu pogrešku i izostanak reformi, na primjer u brodogradnji, kompenzirati velikim infrastrukturnim projektima, kao što se to radilo u posljednjih 8 godina. – To je bilo doba kad se lako dolazilo do relativno jeftinog stranog kapitala. Ali sad kapital više nije dostupan kao prije, a i takva politika dovela nas je tu gdje jesmo. Ako se već poseže za državnim intervencijama, one bi morale biti usmjerene u obranu izvoza te srednjih i malih poduzeća, u smanjenje poreza za tvrtke koje ulažu u modernizaciju i u izdašnije financiranje HBOR-a.

Spašavaju li mirovinski fondovi proračun ili proračun spašava njih tek će se vidjeti, no jučer su mirovinci Ministarstvu financija ustupili 2,6 milijardi kuna putem trezorskih zapisa. Tim će novcem država otplatiti obveznice koje u prosincu stižu na naplatu, a mirovinci će dobiti sigurnih 8,5 posto godišnjih kamata. Iako su kamate visoke, Mladen Smiljanić, analitičar Zabe, kaže da je riječ o fer cijeni. Banke su u toj transakciji sudjelovale sa samo 69 milijuna kuna. (Lj. G.)