Ljudi više ne vjeruju medijima i masovno ih izbjegavaju. 'Proizvodnja laži počela je na četiri ključna događaja, to su opasni podaci'

Koja je informacija vjerodostojna? Kako razlikovati lažnu ili djelomice netočnu informaciju od provjerene i istinite? Kome vjerovati? Ta si pitanja gledatelji, slušatelji i čitatelji često postavljaju, sve svjesniji toga da smo okruženi dezinformacijama, ali su i većinom pogrešno uvjereni, pokazuju istraživanja, da su sposobni razlikovati istinitu od lažne informacije. Razmišljam o tome dok gledam kratki video na TikToku koji prikazuje pirotehničara u Ukrajini koji provjerava ratište, a uz kojeg hoda mlada novinarka jedne televizije u pancirki. Ništa nije sumnjivo dok ne shvatite da njih netko snima i da taj netko očito stoji ispred njih, dakle na navodno miniranom terenu. Milijun je zamki u koje svatko od nas može upasti u bilo kojem trenutku pokušavajući se informirati. Milijun je pitanja o tome tko je stvorio dezinformaciju, zašto i kome je upućena. Da je krajnje vrijeme da se nešto poduzme, postalo je očito nakon afere Cambridge Analytica, kad je tvrtka koja je radila na izbornoj kampanji Donalda Trumpa, prikupila podatke o milijunima američkih građana na Facebooku, te ih koristila za izradu softvera koji je predviđao i utjecao na izbore 2016.. U većini zemalja pada povjerenje u mainstream medije što je, ističe Grbeša, najopasniji podatak. Uz to, u nizu zemalja raste stopa izbjegavanja vijesti. Prema ovom pokazatelju, Hrvatska je još 2019. bila na samom europskom dnu, a i sad smo s 51 posto onih koji izbjegavaju vijesti među najgorima.