Najčitanije u 2015.

Lektirni naslovi najposuđivaniji u hrvatskim knjižnicama

Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
knjižnica
Foto: Dino Stanin/PIXSELL
Nacionalna knjižnica
Foto: Ivica Galović/PIXSELL
knjižnica
04.01.2017.
u 15:50
NSK je objavio i popis posudbi po naslovima - na prvom mjestu su "Priče iz davnine" Ivane Brlić-Mažuranić s 9758 posudbi, na drugom je "Divlji konj" Božidara Prosenjaka (5992), a na trećem "Duh u močvari" Ante Gardaša (5485)
Pogledaj originalni članak

Na popisu Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) s najposuđivanijim naslovima u hrvatskim knjižnicama ponovno dominiraju pisci knjiga uvrštenih u školske lektire - među najčitanijima u 2015. godini bila je Sanja Pilić, čije su knjige bile posuđene 25174 puta.

Prvo mjesto po broju posudbi zauzeo je ilustrator, Niko Barun s 26193 posudbe, na drugom je spisateljica za djecu Sanja Pilić, a na trećem i četvrtom prevoditeljice Vesna Valenčić i Mirna Čubranić. Slijede Ivana Brlić-Mažuranić s 20952 posudbe te Pavao Pavličić koji je prošlih godina držao rekordan broj posudbi među piscima, a 2015. ih je imao 20947.

Nakon ilustratora Tomislava Tomića i Stjepana Bartolića te prevoditeljice Aleksandre Mihaljević-Barlović na ljestvici najposuđivanijih autora su August Šenoa i Sanja Polak s po nešto više od 15 tisuća posudbi.

Među prvih dvadeset još su Pika Vončina, čija je slikovnica "Četiri godišnja doba" među odabranima s natječaja Hrvatska lijepa knjiga te Miroslav Krleža, Zlatko Crnković, Miro Gavran, Ninoslav Kunc, Silvija Čolić, Božidar Prosenjak, Vladimir Nazor i Mato Lovrak.

Podaci su to popisa autora NSK u Zagrebu, na temelju kojega se književnicima, prevoditeljima i ilustratorima isplaćuje naknada za posudbe u bibliotekama.

NSK je objavio i popis posudbi po naslovima - na prvom mjestu su "Priče iz davnine" Ivane Brlić-Mažuranić s 9758 posudbi, na drugom je "Divlji konj" Božidara Prosenjaka (5992), a na trećem "Duh u močvari" Ante Gardaša (5485).

S oko pet tisuća posudbi među prvih deset je još jedno djelo Ivane Brlić-Mažuranić, "Čudnovate zgode šegrta Hlapića", te "Družba Pere Kvržice" Mate Lovraka "Koko u Parizu" Ivana Kušana, "Vlak u snijegu" Mate Lovraka, "Grga Čvarak" Ratka Zvrka, "Dnevnik Pauline P." Sanje Polak, "Miševi i mačke naglavačke" Luke Paljetka.

Slijede "Trojica u Trnju" Pavla Pavličića, "Strah u Ulici lipa" Milivoja Matošeca, "Zlatarovo zlato" i "Povjestice" Augusta Šenoe, "Stanari u slonu" Dubravka Horvatića, "Pismo iz Zelengrada" Nevenke Videk, "Smogovci : romančić za nešto stariju djecu i prilično mladu mladež" Hrvoja Hitreca, "Povratak Filipa Latinovicza" Miroslava Krleže, "Bijeg" Milutina Cihlara Nehajeva i "Maturalac" Branke Primorac.

NSK je pokrenula sustav praćenja javne posudbe u županijskim narodnim knjižnicama, Društvo hrvatskih književnika zastupa nositelje prava autora na naknadu, a Ministarstvo kulture je preuzelo obvezu plaćanja naknade, jednokratno u godišnjem razdoblju.

Ukupni iznos naknade koji pripada autorima dijeli se s ukupnim brojem posudbi u županijskim narodnim knjižnicama, njih dvadeset, te se množi s brojem posudbi pojedinog autora. Za autore je to sto posto iznosa, prevoditelje 40 posto, a ilustratore deset do pedeset posto ovisno o tome je li djelomično ili potpuno ilustrirano djelo.

ISTRAŽUJEMO

Kako početi investirati i planirati mirovnu? Evo zašto o tome trebate razmišljati već u dvadesetima

Rano počnite planirati mirovinu, pametno birajte investicije i budite dosljedni u svojim financijskim odlukama kako biste uživali u financijski stabilnijoj budućnosti, poručuju financijski stručnjaci i savjetuju početi sa štednjom već od prvog zaposlenja. Međutim, kako početi investirati i planirati mirovinu kada nam se teško uopće zamisliti u budućnosti, pogotovo ako smo tek u dvadesetima?

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.