Kurz mora popraviti imidž zemlje koji je srušila krajnja desnica

“Kurzomanija je zahvatila Austriju, a tamošnji su se glasači tomu pridružili. To pokazuje ne samo povijesna i vrlo uvjerljiva pobjeda čelnika „nove“ tirkizno obojene Narodne stranke Austrije (ÖVP) Sebastiana Kurza na nedjeljnim prijevremenim parlamentarnim izborima s osvojenih 37 posto glasova birača, što je za ovu stranku najbolji izborni rezultat od 2002. godine, nego i reakcije i naslovnice dan poslije izbora u austrijskim medijima.

Breme korupcije

„Trijumf Sebastiana Kurza“, „Povratak kancelara“, „Kurzov potres“, „Kurz s novom koalicijom – uzor za Europu“, samo su neki od naslova kojima su austrijski mediji popratili senzacionalni rezultat staro-novog austrijskog kancelara. Tko je zapravo ovaj 33-godišnji dinamični i ambiciozni Bečanin koji je prije dvije godine postao austrijskim saveznim kancelarom i neupitna politička zvijezda u Austriji i izvan nje te koja je tajna njegova uspjeha?

U Kurzovu osvajačkom pohodu na Austriju, ali i Europu, njegovo vješto komuniciranje s javnošću i naravno s biračima, bez pogreške i bez dlake na jeziku, te odlično snalaženje na austrijskom, europskom i svjetskom političkom terenu, njegovo je najubojitije oružje. Ovaj popularan i vješt marketinški strateg i najmlađi svjetski lider mnogima je na međunarodnoj političkoj pozornici kao najmlađi europski i svjetski ministar vanjskih poslova, a potom i šef vlade, već “oteo” show. Kurzova dobitna kombinacija zapravo je bila njegova uzorna “politička kultura” ophođenja koja isključuje vrijeđanje protivnika te svađe i skandale, kao i biračkom tijelu odaslana poruka „Više brige za Austrijance“. A tu brigu pokazao je već, između ostalog, kao šef austrijske diplomacije pri nekontroliranom priljevu izbjeglica i migranata 2015. godine na zapad i u Austriju i 2018. godine za zaštitu vanjskih granica EU kao austrijski kancelar i predsjedavajući Vijeća Europe. Mnogi ga drže i najzaslužnijim za zatvaranje balkanske te iniciranja zatvaranja Sredozemne rute.

Koliko je najnoviji uzlet Sebastiana Kurza kojeg njegovi pristaše smatraju spasiocem demokratskog poretka, korak naprijed, pokazat će budućnost. Budućnost od koje, nakon Kurzova izbornog trijumfa i raspada 18-mjesečnog “političkog braka” s krajnje desnom Slobodarskom strankom (FPÖ) bivšeg čelnika Heinz-Christiana Strachea upletenog u korupcijski skandal Ibiza i najnoviji o navodnom korištenju stranačke kreditne kartice u privatne svrhe, zbog čega ga istražuje i austrijsko Državno tužiteljstvo, Austrija sigurno može profitirati. Može i vratiti svoj prvotno skandalima krajnje desnice narušen ugled u Europi i svijetu. Pogotovo ako Kurzu pođe za rukom sastaviti vrlo izglednu vladajuću koaliciju njegovih narodnjaka i Zelenih (eventualno i liberala iz stranke NEOS) što bi prema mišljenju mnogih analitičara bila prava revolucija i dobar primjer ostalima u Europi. Takav eksperiment nije uspio ni njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, koja nije baš sklona Kurzu, jer on mnogo toga “radi na svoju ruku”.

U nedjelju su te kvalitete donijele Kurzu jasan plus od gotovo šest postotnih poena u glasačkoj kutiji u odnosu na prethodne izbore i ogromnu povijesnu razliku od 15 postotnih bodova u odnosu na drugoplasirane socijaldemokrate, koji su dobili oko 22 posto glasova i doživjeli debakl. Debakl je doživio i krajnje desni FPÖ, bivši Kurzov koalicijski partner, koji je bio treći sa 16 posto glasova, što je deset postotnih poena manje u odnosu na prethodne izbore. Četvrta je stranka Zelenih koja se je s trijumfalnih 14 posto glasova vratila u parlament i, prema mišljenju brojnih analitičara i medija, unatoč velikim ideološkim razlikama, najizgledniji je Kurzov koalicijski partner s parlamentarnom većinom.

Teško sa socijaldemokratima

Ostale moguće varijante su i „narodnjaci“ sa socijaldemokratima, što u sadašnjoj konstelaciji ne dolazi u obzir zbog netrpeljivosti sadašnjih stranačkih čelnika. Naime, SPÖ je tražio izglasavanje nepovjerenja Kurzovoj prijelaznoj vladi u austrijskom parlamentu, što se je i dogodilo. Ponovno koaliranje Kurzovih narodnjaka s krajnje desnim FPÖ-om, potonulim u brojne skandale i nacističke ispade nerealno je i, kako tvrde promatrači, unatoč tome što je Kurz jedan od rijetkih europskih političara koji okuplja birače i desnog centra i iz krajnje desnice, bio bi za njih „smrtonosni zagrljaj“.

Pobjeda konzervativaca na parlamentarnim izborima u Austriji i neuspjeh krajnje desnice potvrđuje uspon desnog centra u Europi i svjedoče da obnašanje vlasti može biti kobno za krajnju desnicu. U svakom slučaju austrijski mediji pišu da je Kurz “lasta” koja nagoviješta proljeće u Austriji. Zemlji izuzetno značajnoj i za Hrvatsku. Pogotovo jer Hrvatska u prvoj polovici 2020. predsjeda Europskom unijom, a Austrijanci do polovice godine moraju otvoriti svoje radno tržište i za Hrvate, koji su sedam godina držali na „čekanju“.