Kurdi shvatili da oružjem ne mogu do države: Militantni PKK objesio puške 'o klin'

U trenutku kada se čini da Bliski istok nikada ne prestaje gorjeti, vijest o odluci Radničke stranke Kurdistana (PKK) da nakon više od četiri desetljeća položi oružje i raspusti se odzvanja poput groma. Sukob koji je odnio više od 40.000 života, uništio cijele zajednice i generacije te oblikovao političku arhitekturu regije, ulazi u novu, dosad nezabilježenu fazu. Riječ je o tektonskom pomaku čije će posljedice vjerojatno odjekivati godinama, kako unutar Turske tako i daleko izvan njezinih granica. PKK, militantni pokret koji je svoju oružanu borbu započeo 1984. godine s ciljem osnivanja neovisne kurdske države, desetljećima je bio istovremeno simbol otpora, ideološke tvrdokornosti i borbene upornosti – ovisno o tome iz čije se perspektive promatra. Osnovan pod vodstvom Abdullaha Öcalana (76), pokret je prerastao u jednu od najorganiziranijih nenaoružanih sila u regiji. Njegove baze, uglavnom smještene u teško pristupačnim planinskim područjima sjevernog Iraka, često su bile izvan domašaja i najsofisticiranijeg oružja turskih zračnih snaga.