Foto: Duško Jaramaz/Pixsell Krka i Kornati
Foto: Filip Brala/Pixsell Krka i Kornati
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell Krka i Kornati
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell Krka i Kornati
U tijeku je izrada novog Prostornog plana NP-a Krka u kojem je organizacija kupanja u budućim godinama jedna od važnijih tema
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell Krka i Kornati
Nacionalni park Kornati obuhvaća brojne otoke, otočiće i nadmorske grebene, a zajedničko ime ovaj je Nacionalni park dobio po jednom od otoka koji nosi ime Kornat

Krka i Kornati: Zeleno-plava ljepota koja oduzima dah

07. 09. 2018. u 12:05 0
U NP-u Krka, s 29 km pješačkih i 470 km biciklističkih staza, svatko može kreirati vlastiti itinerar obilaska, a tu slobodu pružaju i Kornati

Hrvatska? Da, da, Krka, Kornati... Tko je u Hrvatskoj razgovarao s turistima i pitao ih za što su uopće čuli, u prvoj rečenici definitivno su i ove dvije perjanice šibenskog turizma, Nacionalni parkovi Krka i Kornati. Nemojmo se lagati, pa recimo da i Šibenik i Zadar i Split uvelike profitiraju baš od ova dva nacionalna parka jer mora ima “svugdje” ali ovakvih parkova samo u blizini ta tri dalmatinska velika grada. Na stotinjak metara četvornih s potopljenim dijelom ušća dužine sedamdesetak kilometara Krka je zanimljiva od izvorišta odnosno od Dinare do Skradina, a sa sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 224 metara prirodni i krški fenomen.

više od milijun noćenja ‘Šibenska pisma mila’ sve je turističkija

I na stranicama parka ističu da su sedreni slapovi rijeke Krke temeljni fenomen ove rijeke koja fascinira i jednostavno zove natrag, u novi obilazak, pa još jedan, pa još... E sad tu nastaje “problem.” Toliki da se broj dnevnih posjetitelja, primjerice, najatraktivnijeg Skradinskog buka, najdužeg slapa na Krki, ograničio nedavno na deset tisuća posjetitelja dnevno. O onome što je u svjetskim nacionalnim parkovima praksa kod nas se počelo prakticirati prvo u Nacionalnom parku Krka, i to nakon sto je prije dvije godine ukupni broj posjetitelja godišnje premašio milijun.

Gospin otok

– Prirodne ljepote koje oduzimaju dah, huk vode koja se prelijeva preko sedam veličanstvenih sedrenih slapova i bogata kulturnopovijesna baština predstavljaju vrijednosti s kojima generacije odrastaju uz Krku. Kroz mjere održivog upravljanja postiže se simbioza između posjetitelja Parka i lokalne zajednice u kojoj gosti mogu otkriti tradicijsku baštinu i kulturu i tradicionalno pripremljene i ekološki uzgojene lokalne proizvode. S 29 km pješačkih staza i 470 km biciklističkih staza svatko može kreirati vlastiti itinerar obilaska – politika je Uprave Nacionalnog parka Krka...

Foto: Duško Jaramaz/Pixsell Krka i Kornati

A ljepote su neopisive... Skradinski buk najveća atrakcija odnosno sedrene barijere, otoci i jezera povezan stazama, mostovima se ne zaboravlja ne samo zbog uživanja u šetnji nego i zbog mlinova koji stoljećima koriste snagu vodenog toka. Otok Visovac se, pak, ubraja u najvažnije prirodne i kulturne vrijednosti Republike Hrvatske.

– Na njemu se od 1445. godine nalazi franjevački samostan Majke od Milosti i crkva Gospe Visovačke, koji s prekrasnim krajobrazom Visovačkog jezera čine jedinstvenu ambijentalnu cjelinu. Tijekom burne povijesti Visovac je bio i ostao otokom mira i molitve, a franjevački samostan tvrđavom duhovnosti i vjere – ističu iz Parka te dodaju da se zbog stoljetnog štovanja Majke Božje naziva i Gospinim otokom. I “Oziđana pećina” kako je navode u Parku, istinski doživljaj za sve ljubitelje prirode jer je “čovjek u pećini bio neprekidno prisutan u razdoblju od 5000. do 1500. godina prije Krista. Nikog nema tko je bio, a da nije vidio i Roški slap koji “čine 22,5 metra visoki glavni slapovi i bezbroj rukavaca, kaskada i sedrenih otoka”.

brojne utvrde Gdje su Hrvati prvi put ugledali Jadransko more

– Roški slap smješten je oko 36 kilometara nizvodno od izvora rijeke Krke. Početak barijere čini niz malih kaskada (u narodu zvane Ogrlice) nakon kojih slijede brojni rukavci i otočići. Od Ogrlica vodi 517 drvenih stepenica prema Oziđanoj pećini. Tu je i slap Bilušića buk koji se zbog svoje snage više čuje nego vidi.

A tko, pak, nije čuo za Kornate? Sve manje je onih koji se dolaskom u bilo koje mjesto u Dalmaciji barem nisu interesirali, ako ih već nisu i vidjeli odnosno posjetili hrvatske bisere jednim od brojnih izletničkih brodova. Nacionalnim parkom Kornati su proglašeni 1980. godine na četvrtini kopna i tri četvrtine mora, a obuhvaća preko dvjestotinjak kilometra četvornih, “malo manje od stotinu” otoka, otočića i hridi. Osim bogatog podmorja, ali i kopnene flore i faune, pravo je bogatstvo okupati se u najčišćem moru na svijetu.

Foto: Duško Jaramaz/Pixsell Krka i Kornati

Brojne zvijezde

– Jedan od fenomena ovog područja su i strmci – “krune” na jugozapadnim kopnenim rubovima Nacionalnog parka Kornati. Iz “kornatske priče” ne smijemo izostaviti “čovjeka” čiji se suživot s prirodom ogleda u skromnim, ali dojmljivim građevinama (porti, suhozidi, maslinici, crkvice), vrijednim ukrasima Kornatskog otočja. Zbog svojih prirodnih ljepota te kulturne i tradicijske baštine, Kornati su danas meka brojnim posjetiteljima koji uživaju u prirodi. Okomite litice “krune kornatskih otoka, okrenute prema moru te su najpopularniji fenomen ovoga parka – ističe se u pozivu Nacionalnom parku Kornati. Sve to znaju brojni celebrityji koji jahtama obilaze kornatsko otočje već godinama. Nautički raj sa “slalomskim” krstarenjem između 89 nezaboravnih otoka, otočića i grebena – koliko ih ima u NP “Kornati” – gostu će omogućiti da isproba sve svoje nautičke vještine i sposobnosti, posebice ako i vrijeme u tome “da ruku”...

Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell Krka i Kornati

Mnogima je, pak, razlog dolaska na Kornate i ronjenje. Mnogi tako s razlogom ističu kako posjetiti NP Kornate, a ne zaroniti u svijet podmorja znači samo polovicu zadovoljstva, jer je kornatsko podmorje jedan od bitnih razloga zbog kojih je područje i proglašeno nacionalnim parkom. Kornatari kažu i da se uz pomoć maske i disalice može zaviriti u modre dubine čistog kornatskog mora. I, naposljetku što je turizam bez dobre spize; konoba, malobrojnih, ali i kvalitetnih restorana s kornatskim dalmatinskim ribljim i mesnim specijalitetima. Slijede i novi projekti obnova suhozida, maslinika, brendiranje kurnatskog sira, ulja, ali i poznate janjetine.

Požeško-slavonska županija Brojne zanimljivosti Zlatne doline

pogledajte na vecernji.hr

Još nije ostavljen niti jedan komentar! Pokrenite raspravu!

Komentirajte
Vecernji.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice vecernji.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice vecernji.hr kliknite na "Slažem se".