Iliana Iotova, koja je od siječnja obnašala dužnost predsjednice Bugarske, pobijedila je u drugom krugu predsjedničkih izbora te postala prva žena izabrana za čelnicu te države. Nakon obrađenih 99,95 posto biračkih mjesta, njezina je kandidacijska lista osvojila 57,58 posto glasova, odnosno oko 1,1 milijun glasova, dok su protukandidati dobili 39,47 posto, navodi Reuters. Bila je novinarka, zastupnica u Europskom parlamentu pa potpredsjednica uz Rumena Radeva tijekom oba njegova predsjednička mandata. Nakon njegove ostavke, naslijedila ga je na predsjedničkoj dužnosti.
Tijekom predizborne kampanje, vanjska politika bila je jedna od glavnih tema, posebice rat između Rusije i Ukrajine. Iotova se protivi daljnjoj bugarskoj vojnoj pomoći Ukrajini, više je puta tvrdila da sukob nema vojno rješenje te pozivala na stvaranje "koalicije za mir” usmjerene na diplomaciju, navodi Anadolu Agency. Bivši privremeni premijer Andrej Gjurov, njezin protivnik, imao je drugačije stajalište. Naime, on je kritizirao smanjenje potpore Ukrajini i zalagao se za tješnju koordinaciju s partnerima u NATO-u i Europskoj uniji.
Iotova je, u završnici predizborne kampanje, poručila da Rusiju treba vratiti za pregovarački stol te da bi Bugarska trebala imati važnu ulogu u uspostavi diplomatskog kanala. "Svi bi trebali nazvati predsjednika [Vladimira] Putina. Bilo bi mnogo učinkovitije kada bi se ti diplomatski kanali prema Rusiji otvorili u ime cijele Europske unije", rekla je za televiziju Nova TV u Sofiji, prenosi FT.
Ruslan Stefanov, direktor Centra za proučavanje demokracije, kazao je uoči izbora kako izabrani predsjednik vjerojatno neće moći znatno udaljiti Sofiju od Zapada, čiji je Bugarska dio kao članica NATO-a i Europske unije. Iako bi Bugarska mogla biti problematična za Zapad kao što je to bila Mađarska pod vodstvom Viktora Orbána, Stefanov smatra kako su partneri naučili učinkovitije obuzdavati takve prijetnje, osobito unutar Europske unije. "Ako išta možemo naučiti iz primjera Srbije, koja je izvan saveza, ili Mađarske, koja je unutar njih, onda je to da strateška dvosmislenost malih zemalja, koje ne mogu projicirati vlastitu geopolitičku moć, šteti tim zemljama jer povećava njihovu premiju rizika”, rekao je.
Sve je u biti postalo vrlo jednostavno. Onaj tko je za Putina je protiv EU-a jer Putin već godinama sam želi uništiti EU, a od početka Trumpova mandata u suradnji s njim. Tako da sada mi ostali, kao članovi EU-a, imamo pravo i možemo mirne duše odlučiti da više ne želimo davati novac Bugarskoj koja podržava našeg neprijatelja i pokazati joj put izlaska iz Unije. Ukrajina i pomoć Ukrajini u cijeloj toj priči više nije toliko ni bitna.