Posljednji američki vojnik napustio je Irak. Nakon više od dva desetljeća ratovanja, okupacije, povlačenja, ponovnog povratka i borbe protiv Islamske države, zatvara se jedno od najdramatičnijih poglavlja suvremene povijesti Bliskog istoka. Amerikanci odlaze, ali iza njih ne ostaje samo prazna vojna baza. Ostaje zemlja koja je od invazije 2003. doživjela rušenje režima, raspad državnih struktura, pobunu, sektaški rat, terorizam, uspon Al-Qa'ide i Islamske države, milijune raseljenih i stotine tisuća mrtvih. Nekoć brojna kršćanska zajednica u Iraku gotovo je nestala.
ODLAZAK U POVIJEST
Kraj najskuplje američke avanture: Nakon 23 godine ostaju ISIL, stotine tisuća mrtvih i ojačani državni neprijatelj broj 1
Kada su američke i savezničke snage u ožujku 2003. krenule prema Bagdadu, Washington je rat opravdavao prije svega tvrdnjama da režim Saddama Husseina posjeduje oružje za masovno uništenje
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
isil primitvini kozöjebi koji samo zele unistavati nemuslimane nikad nisu napali izreal niti zidove niti jedanput !