Koristan skepticizam

Hrvatska se polagano počela oporavljati od euroskepticizma. To je vrlo značajno jer pokazuje da javnost napokon vidi pristupanje EU kao neizbježan, ali i dugotrajan proces koji je Hrvatska započela i koji će sigurno s uspjehom okončati.

Onih koji se protive tome procesu čak je osam posto manje nego prije mjeseca dana, no doza skepticizma može biti  korisna jer će one koji su najodgovorniji za uspješnost pristupanja EU nagnati da javnosti daju što više informacija kako ista ta javnost ne bi stvarala zaključke na temelju kavanskih tračeva i iz konteksta izvađenih podataka.
Kroz boljku euroskepticizma prošlo je svih 10 članica koje su primljene u EU 1. svibnja prošle godine, a političari iz tih zemalja sada tvrde da je to  normalan i prirodan proces, poput onog kroz koji prolazi i svaki pojedinac koji donosi važne životne odluke.

Upravo njihov primjer pokazuje da je riječ o korisnom iskustvu, a rezultati referenduma u tim zemljama pokazali su da je javnost na kraju raspolagala s dovoljno relevantnih informacija na temelju kojih je mogla donijeti tu životno važnu odluku. Iako mnogi euroskeptici ističu primjer Norveške koja je u posljednji trenutak rekla ne ulasku u EU, ona nije primjer s kojim bi se Hrvatska trebala uspoređivati. 

Deset novih članica koje su prošle isti put kao i mi mogu nam biti odličan izvor iskustava i savjeta za prolazak kroz sve europske Scile i Haribde koje nas očekuju u idućih nekoliko godina.