Kineska industrijska aktivnost u svibnju je stagnirala, pokazali su novi službeni podaci, što je dodatno pojačalo zabrinutost investitora i financijskih tržišta oko stanja drugog najvećeg svjetskog gospodarstva u trenutku kada rastu trgovinske napetosti sa SAD-om i Europskom unijom. Službeni indeks proizvodne aktivnosti pao je s 50,3 boda u travnju na 50,0 u svibnju, što predstavlja najnižu razinu u posljednja tri mjeseca. Istodobno su nove izvozne narudžbe pale na 48,6 bodova s prethodnih 50,3, dok je indeks ukupnih novih narudžbi skliznuo na 49,9 bodova. Vrijednosti ispod 50 signaliziraju usporavanje aktivnosti i slabiju potražnju.
Podaci dolaze nakon niza slabijih ekonomskih pokazatelja objavljenih tijekom svibnja. Industrijska proizvodnja u travnju porasla je 4,1 posto na godišnjoj razini, sporije nego mjesec ranije kada je rast iznosio 5,7 posto. Maloprodaja je istodobno porasla tek 0,2 posto, što je bio najslabiji rezultat od kraja 2022. godine i znatno ispod očekivanja tržišta. Ulaganja u dugotrajnu imovinu u prva četiri mjeseca godine porasla su 4 posto, također sporije od očekivanja analitičara, prenose agencije. Ti podaci dodatno su pojačali sumnje investitora da kinesko gospodarstvo ulazi u razdoblje sporijeg i nestabilnijeg rasta nego što je Peking planirao. Službeni cilj kineske vlade za ovu godinu ostaje gospodarski rast od oko pet posto, ali dio međunarodnih investicijskih kuća posljednjih je tjedana počeo upozoravati da će ostvarenje tog cilja biti sve teže bez dodatnih državnih poticaja.
Poseban problem za kineske vlasti ostaje tržište nekretnina, koje je godinama bilo jedan od glavnih pokretača rasta. Nakon dužničke krize velikih developera i pada povjerenja kupaca tržište se nije ozbiljnije oporavilo. Reutersovo istraživanje među ekonomistima pokazalo je da se tijekom ove godine očekuje pad ulaganja u nekretninski sektor od oko 12 posto, dok bi cijene stanova trebale nastaviti padati, iako sporijim tempom nego prethodnih godina. Dok domaće gospodarstvo usporava, raste i vanjski pritisak. SAD je posljednjih godina postupno proširio ograničenja izvoza naprednih čipova, poluvodičke opreme i dijela visokotehnoloških komponenti prema Kini, dok Europska unija vodi istrage o kineskim subvencijama u sektorima električnih vozila, baterija i zelene tehnologije. Europske institucije posljednjih mjeseci sve otvorenije govore o potrebi smanjivanja strateške ovisnosti o Kini, posebno u ključnim industrijskim sektorima. Istodobno sve više multinacionalnih kompanija dio proizvodnje premješta iz Kine prema Indiji, Vijetnamu, Tajlandu i Meksiku kroz strategiju poznatu kao "China plus one", kojom pokušavaju smanjiti ovisnost o kineskim tvornicama i geopolitičkim rizicima. Unatoč slabijim ukupnim pokazateljima, pojedini dijelovi kineske industrije i dalje rastu.
Sektori povezani s naprednom tehnologijom i industrijskom opremom u svibnju su ostali iznad razine koja signalizira rast aktivnosti, s indeksima od 52,9 i 52,1 bod. Upravo ta područja Peking vidi kao ključni dio buduće industrijske strategije i pokušaja smanjivanja tehnološke ovisnosti o Zapadu. Financijska tržišta sada pažljivo prate hoće li kineske vlasti tijekom ljeta posegnuti za novim mjerama potpore gospodarstvu, uključujući dodatne monetarne poticaje i programe za jačanje domaće potrošnje.
Rado svako malo čitam ovakve članke koji govore da samo što Kina ili Rusija nisu propale. Uvijek se dobro nasmijem 🤣😂