Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL OPG JOSIP SLAMA
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL OPG JOSIP SLAMA
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL OPG JOSIP SLAMA
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL OPG JOSIP SLAMA
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL OPG JOSIP SLAMA
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL OPG JOSIP SLAMA
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL OPG JOSIP SLAMA
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL OPG JOSIP SLAMA
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL OPG JOSIP SLAMA
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL OPG JOSIP SLAMA

Kamilica s njihovih polja putuje u Češku

31. 05. 2018. u 13:50 1
Tržište traži kamilicu, da je proizvodi i cijela Hrvatska, imali bismo je kamo plasirati i svi bi zaradili

Dvije godine “klasične” poljoprivrede za njih je značilo da godinu završavaju sa stotinu tisuću kuna u minusu i da se moraju okrenuti kulturama koje tržište traži. Danas kažu kako je kamilica jedna od tih kultura i, da je cijela Hrvatska proizvodi, imala bi je kamo plasirati i pritom zaraditi. Vedrana i Josip Slama iz moslavačkog sela Vidrenjak dosad su ju prodavali domaćoj tvrtki po cijeni 12,5 kuna za kilogram, no odskora će kamilica s njihovih polja ići put Češke jer ondje je plaćaju gotovo dvostruko više, odnosno tri eura za jedan kilogram.

Zlata vrijedan Europa je jako zadovoljna kvalitetom naših šparoga

S uzgojem kamilice Slame su započeli prije tri godine, govore nam dok stižemo do sušare u kojoj je dvostruko dno i gdje se ova biljka nakon berbe najprije četiri sata hladi. Zatim slijedi pedesetak sati sušenja. Plamenici u sušari rade na loživo ulje, no dogodine će prijeći na toplu vodu zbog isplativosti. Josip objašnjava da je cijena “lože” bila 3,16 kuna kada su napravili sušaru, a sada je više od pet kuna. U konačnici od šest kilograma svježe ispadne jedan kilogram suhe kamilice. Slame je godišnje proizvedu oko 15 tona. Berač za kamilicu platili su oko stotinu tisuća kuna.

Sikavicu – ljekovitu biljku nalik čičku, koja se smatra najboljom za detoksikaciju i zaštitu jetre – Slame uzgajaju na pet hektara. Beru sjeme, za ulje. Za njezin su otkup zainteresirani Mađari. Cijena je 17,5 kuna za kilogram, a prinos po hektaru je oko tone. S uzgojem industrijske konoplje, pod kojom imaju dva hektara, započeli su prvi u svome kraju, prije šest-sedam godina.

– Svi su nam se smijali i govorili da budu pušile divlje svinje – kaže 40-godišnji Josip dodajući kako je tek nedavno doznao da je policija u njegovoj konoplji bila ulovila grupu mladića koji su išli pušiti “travu”.

Na 60 hektara – 50 je državnih, a 10 u njihovu vlasništvu – uzgajaju još crveno proso koje ne treba ljuštiti, purpurnu pšenicu od koje je brašno ljubičasto, posijali su i goli ječam, a na mjesto soje, koje su godišnje imali oko 30 tona, sad su posijali suncokret od kojega će iskoristiti latice, za čaj.

Sva poljoprivredna proizvodnja obitelji Slama je ekološka, a mehanizacijom poput štrigle – češljaste brane za uništavanje korova – olakšavaju si posao. Godišnje po hektaru zemljišta koje obrađuju dobiju između 5000 i 5500 kuna poticaja.

Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL

– Shvatili smo kako nismo konkurentni sa pšenicom i kukuruzom. Obilazili smo sajmove i alternativne medicine i ekološke poljoprivrede i u Hrvatskoj i u inozemstvu, išli smo u Nürnberg na vodeći svjetski sajam... Gledali smo i učili. Sjeme smo kupovali u Austriji i Njemačkoj, to su zapravo stare sorte koje u nas ne postoje. Kilogram sjemena purpurne pšenice, na primjer, stoji dva eura, a za hektar treba 180 do 200 kilograma. Kad smo mi započeli s poljoprivredom, nije bilo tehnologije ni europskih fondova, zemlja je bila pusta. Dvije smo godine radili i bez poticaja, a o tehnologiji smo učili na YouTubeu – govore Slame, do prelaska u poljoprivredne vode vlasnici stolarske radionice.

Njihov je OPG član županijske Udruge uzgajivača hrvatske izvorne peradi pa na gospodarstvu, osim četrdesetak kokoši hrvatica, imaju i 15 posavskih kukmastih kokoši i s Agronomskim fakultetom rade na priznavanju te pasmine kojoj prijeti izumiranje:
– U Hrvatskoj je posavki ostalo još sto-dvjesto. U Udruzi je nekolicina uzgajivača i želimo ih spasiti od izumiranja, no netko nas mora voditi kroz projekt – kaže Josip.

Posavske kukmaste kokoši teže između tri i četiri kilograma. Pijevci imaju oko pet-šest kilograma. U ograđenom kokošinjcu trčkaraju bijele, crvene i grahoraste kokoši. U projekt zaštite ući će ove dvije potonje sorte. Između hrvatica i posavki vrt je koji obrađuje Vedrana Slama, žena koja je u Vidrenjak došla iz Zagreba, s Knežije. 
– Moja je mama podrijetlom iz sela u okolici. Udajom se preselila u Zagreb, a mene je udaja odvela u ovaj kraj – kaže.

Zemljište u njezinu vrtu izdignuto je, jer tako zadržava toplinu, i ograđeno drvenom ogradom, da ne gazi po njoj. Kada treba okopavati, stane izvan te ograde najprije s jedne pa s druge strane i onda kopa. Povrće sadi na gusto pa zato u njezinu ekološkome vrtu nema ni trave ni puževa. Plodovi su sočni, posvjedočit će jedanaestogodišnji Valentin, najmlađi sin Vedrane i Josipa. Dok nam je pokazivao vrt i kokoši, njegova starija braća, 18-godišnji Luka i 20-godišnji Matej, na traktorima su otišli u polje jer njihova tvornica pod vedrim nebom ne trpi čekanje.

Radnu snagu teško je pronaći, mehanizaciju dijele jer je to jeftinije

– Ne uzgajamo ništa što treba puno ljudske snage – kaže Vedrana Slama. Naime, prošle su se godine “opekli” s matičnjakom. Prvi dan na njivu je došlo jedanaest žena, a drugi su se dan na poslu pojavile samo tri. Radnu snagu teško je naći jer su ljudi ovdje skloniji ne raditi ništa nego biti na polju.

Što se pak tiče mehanizacije, Slame ju razmjenjuju s ovdašnjim poljoprivrednicima. Svatko od njih ima nešto, u konačnici svi imaju sve. Troškovi su manji, a sav se posao stigne obaviti na vrijeme. Vrijednost mehanizacije obitelji Slama je oko 100 tisuća eura. Imaju traktore, berač kamilice, roto-brane, sijaćice, malčer...

OPG JOSIP SLAMA

Na 60 hektara uzgaja kamilicu, pšenicu, crveno proso, sikavicu, ječam i suncokret. Proizvodnja je ekološka, a planiraju zakupiti još 40 hektara zemljišta. Obitelj Slama drži i kokoši hrvatice te posavske kukmaste kokoši. S Agronomskim fakultetom putem županijske Udruge uzgajivača hrvatske izvorne peradi rade na priznavanju te pasmine.     

biramo najbolji opg Moderna obitelj Nekić: Na mobitelu prate što se događa u staji

Zlata vrijedan Hit su sjemenke s čilijem, ali i s bijelom čokoladom

Zlata vrijedan Štefova zimnica s likovima tražena je i u Americi

Edukativni projekt
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu
pogledajte na vecernji.hr
  • 15:34 31. svibnja 2018.

    Nek im rade romi i izbjeglice. Kaj se ljudi uopće muče za te sve uhljebe i sisače proračuna, ja imam priliku otvorit posao ali neću, dok me ne budu molili i dali mi obilne poticaje za to i u slučaju ...

Komentirajte
Vecernji.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice vecernji.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice vecernji.hr kliknite na "Slažem se".