Američki državni dug dosegao je u srijedu 40 bilijuna (tisuću milijardi) dolara, čime je prešao još jednu psihološku granicu. Štoviše, koliko se američka država zadužuje posljednjih desetljeća svjedoči to što joj je trebalo oko 200 godina od neovisnosti 1776. da 1981. dosegne razinu duga od jednog bilijuna, dok je je za ovaj posljednji, 40. bilijun duga bi potrebno tek pet mjeseci, od ožujka ove godine.
Predsjednik Donald Trump na početku svojeg prvog mandata 2017. obećavao je potpuno nerealno da će u osam godina potpuno eliminirati javni dug, što ne da se nije dogodilo, već je od tad dug udvostručen. U siječnju 2017. iznosio je 20 bilijuna dolara. Obje stranke, i danas vladajuća Republikanska i oporbena Demokratska, mogu se "pohvaliti" da su visokom potrošnjom i snižavanjem poreza znatno pridonijele rastu zaduženja države, čime je teret otplate duga prebačen na buduće generacije.
Kamate na kredit dvostruko su veće u Americi nego u Hrvatskoj, ovo su razlozi
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Amerika je propala samo joj se to nitko ne usudi reći ahahaha 🤣 E to je kapital! Kad je car gol, a svi se dive njegovom ruhu 😏