Sigurno ste čuli da su neke zemlje prosperirale nakon ulaska u Europsku uniju financirajući projekte od nacionalnog interesa iz sredstava strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Vrlo vjerojatno ste također na nekom od putovanja po Europi pri posjetu muzeju, pri ulasku u podzemnu željeznicu ili u šetnji gradom naišli na oznaku „This project is funded by the European union“.
Hrvatska će također ulaskom u Europsku uniju dobiti priliku koristiti sredstva strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Već u prvih 6 mjeseci članstva, odnosno u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2013. godine, imat ćemo na raspolaganju 449 milijuna eura iz strukturnih instrumenata. Koliko ćemo u konačnici sredstava iskoristiti, ovisit će o našoj sposobnosti planiranja i pripreme kvalitetnih projekata.
Strukturni fondovi i Kohezijski fond namijenjeni su provedbi Kohezijske politike Europske unije. Kohezijska politika, koja se u EU žargonu naziva i politikom solidarnosti, ima za cilj osigurati sredstva za manje razvijene regije odnosno zemlje članice s ciljem smanjenja socijalno-ekonomskih razlika unutar EU. U aktualnoj financijskoj perspektivi 2007. - 2013. oko 308 milijardi eura, odnosno 35,7% ukupnog proračuna Europske unije namijenjeno je provedbi kohezijske politike. U planovima proračuna za sljedeće financijsko razdoblje 2014. - 2020. predviđeno je povećanje sredstava namijenjenih provedbi kohezijske politike na čak 376 milijardi eura.
Kohezijska politika provodi se kroz strukturne fondove, koje čine Europski socijalni fond i Europski fond za regionalni razvoj te Kohezijski fond.
Europski socijalni fond ima za cilj potaknuti zapošljavanje, promicati socijalnu uključenost i borbu protiv diskriminacije svake vrste te poticati ulaganja u ljudski kapital. Uobičajeni projekti koji se financiraju iz ovog fonda imaju za cilj poboljšati pristup tržištu rada osjetljivih skupina kao što su osobe sa invaliditetom, manjine, žene i sl., zatim projekti čija je svrha borba protiv svake vrste obespravljenost i neravnopravnosti, projekti koji imaju za cilj unaprijediti vještine radne snage kroz različite programe cjeloživotnog učenja, projekti koji podržavaju i unapređuju rad službi i zavoda za zapošljavanje i sl.
Europski fond za regionalni razvoj namijenjen je ulaganjima koje imaju za cilj smanjivanje razlika u razvoju između regija u EU ili razlika između određenih socijalnih grupa. To se postiže ulaganjima u projekte poticanja konkurentnosti i proizvodnje putem ulaganja u malo i srednje poduzetništvo, financiranjem infrastrukturnih projekata ključnih za gospodarski razvoj određenog područja, ulaganjima u jačanje gospodarskih potencijala određenog područja, odnosno u projekte jačanja turističke ponude, projekte vezane uz istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, informatičko društvo te zaštitu okoliša.
Kohezijskim fondom financiraju se uglavnom velika infrastrukturna ulaganja čija pojedinačna vrijednost premašuje 50 milijuna eura. Projekti se odnose prvenstveno na prometnu infrastrukturu koja je određena kao sastavni dio Transeuropske transportne mreže, te na okolišnu infrastrukturu s ciljem preuzimanja EU standarda zaštite okoliša i učinkovito korištenje obnovljivih izvora energije.
Već i sada u pretpristupnom razdoblju Hrvatska ima priliku, putem IPA programa, financirati, u financijski znatno manjem obimu, projekte slične onima iz navedenih fondova čime se stječu značajna iskustva koja će doprinijeti učinkovitom trošenju sredstava strukturnih fondova i Kohezijskog fonda u skoroj budućnosti.
Kakva nam sredstva donosi Europska unija?
FOTO Nije za one slabog srca! Knoll u nikad izazovnijem kombinezonu: Nastupala je s dekolteom do pupka
FOTO Ovo je 'najljepše naselje na Trešnjevki', ali nikad nije dovršeno jer je arhitekt emigrirao iz Jugoslavije
Naselje je dobilo ime po Prvoj hrvatskoj štedionici, koja je otkupila zemljište kako bi svojim štedišama omogućila kupnju parcela na kredit. U njegovu središtu, u Zorkovačkoj ulici, uređen je park s prvim dječjim igralištem u jednoj zagrebačkoj radničkoj četvrti
FOTO Što je spojilo Ivanu Kekin i Jelenu Perčin? I tko je još od poznatih bio na otvorenju ZFF-a
Zagreb Film Festival, koji će u svom 24. izdanju prikazati stotinjak filmova, od kojih se gotovo pedeset natječe za festivalske nagrade, otvoren je u ponedjeljak u Gradskom dramskom kazalištu Gavella, projekcijom hrvatskog filmskog klasika „Rondo” Zvonimira Berkovića.
Kredit nije jedina opcija: Poduzetnici često ne znaju kako sve mogu financirati rast svojeg poslovanja
Ecija Ojdanić otkrila što je i danas muči: 'Koliko god izgledam snažno, jednu stvar nikako da naučim'
Nemoguce da nko moze biti tako bedast fondici su Grke i ostale zakopali do grla,Kome su Njemci i Francuzi jos dali nesto za badave izuzev DDR.Koce te kredite vratiti uhvatili se za taj EU kao pijan za plot to nece dobro zavrsiti sa ovim nasi politicarima.Nemoguce da su oni toliki sljepci interviju od Go,Pusic u nedelju ja mislim da ona uzima tablete ili pije neki jaki caj jer imam osijecaj da je odsuta i zivi na nekoj drugoj planeti ili se bori za place od EU .Neki jos nisu ukapirali da sjedimo u istom camcu a ne brodu.EU nam nista dobroga nece donijeti kad zatvorimo Skverove i Zeljezare jer nam zabranuju da ih ka Drzava podpomazemo a Njemci svoje Financiraju iz drzavnog proracuna a nama oce to zabraniti nesto nije u redu biti ce jos naj manje 300 000 vise ne zaposleni presijest ce nama KUKURIKU