Nakon izborne pobjede studentske liste u Srbiji, pitanje više nije samo kako je završila dugogodišnja dominacija političkog bloka Aleksandra Vučića nego i što dolazi nakon nje. Može li studentski pokret, koji je tijekom protekle dvije godine predvodio prosvjede protiv vlasti, prerasti u stabilnu političku snagu? I hoće li promjena vlasti značiti i zaokret u odnosima Srbije s Europskom unijom i susjednim državama?
O budućnosti studentskog pokreta i smjeru u kojem bi Srbija mogla krenuti nakon Vučićeva poraza govorio je hrvatski eurozastupnik Gordan Bosanac, koji je zajedno sa Sunčanom Glavak sudjelovao u promatračkoj misiji Europskog parlamenta. U razgovoru s novinarom Večernjeg lista Hrvojem Zovkom, koji je pratio izbore u Srbiji direktno iz Beograda, Bosanac se osvrnuo i na pitanje može li doći do promjena ne samo u unutarnjoj politici nego i u odnosima Srbije s Europskom unijom, Rusijom i susjednim zemljama. Bosanac smatra da je izborna pobjeda otvorila mogućnost za novo poglavlje, ali upozorava da će studenti tek morati pokazati mogu li politički uspjeh pretvoriti u trajne promjene. "Ovo je svakako prilika za otvaranje novog poglavlja, no, naravno, svi moramo biti strpljivi i čekati kako će se stvari razvijati", rekao je.
Eurozastupnik smatra da studentsku listu sada čekaju dva paralelna zadatka. Prvi je organizacijski: pokret se mora konsolidirati kao politički projekt, definirati program i vodstvo te odlučiti hoće li zadržati dosadašnji horizontalni model odlučivanja ili će se organizirati drukčije. Drugi je mnogo širi – transformacija Srbije u demokratsko društvo. To je, upozorava, golem posao koji počinje nakon izborne pobjede, a ne završava njome. "Činjenica je da su izdržali ove dvije godine i činjenica da je prije dvije godine malo tko vjerovao da ovaj politički projekt može uspjeti, a noćas je skinuo Vučića. Ja bih im ipak zaželio dobar put i nadu da će uspjeti", rekao je Bosanac.
Na pitanje mogu li se očekivati promjene i u vanjskoj politici, s obzirom na studentske stavove o Europskoj uniji i sankcijama Rusiji, Bosanac je ponudio drukčiji pristup. Smatra da studentski pokret ne treba procjenjivati samo prema tome što govori o pojedinim vanjskopolitičkim pitanjima, nego i prema tome kako je uspio osvojiti potporu birača. Prema njegovu tumačenju, studenti su taktički pobijedili Vučića upravo zato što nisu dopustili da kampanju usmjeri na teme na kojima bi ih mogao politički pritisnuti. "Ja znam da je svima nama najlogičnije da postavimo ta ključna pitanja vezana za naše odnose, za rat, za Europsku uniju i Rusiju, ali ja bih to malo drukčije postavio i malo više igrao na njihovu terenu", rekao je. Umjesto da kampanju vode oko Kosova, Rusije i odnosa s Bruxellesom, studenti su, ističe Bosanac, u prvi plan stavili demokratizaciju zemlje i vladavinu prava. "Oni su taktički pobijedili Vučića jer se nisu dali uvući da igraju igru na njegovu terenu, da ih on zakucava svojim politikama prema Kosovu, Rusiji, Europskoj uniji, nego su, primjerice, rekli da su prioritet demokratizacija Srbije i rad na vladavini prava”, objasnio je.
Bosanac kaže da je sa studentima razgovarao u više navrata u Europskom parlamentu te da su mu poručili kako žele nastaviti europski put Srbije. No smatra da će se stvarni smjer nove političke snage najbolje vidjeti kroz konkretne poteze, osobito u području pravosuđa i temeljnih prava. Zato predlaže da se, umjesto isključivo deklarativnih pitanja o odnosu prema Europskoj uniji, prati koliko će studenti biti sposobni provesti reforme potrebne za napredak u poglavlju 23 pristupnih pregovora. "Hajdemo vidjeti koliko će oni biti učinkoviti da uistinu u nekom kraćem razdoblju zatvore poglavlje 23", rekao je.
Riječ je o jednom od najzahtjevnijih područja pristupnih pregovora, koje obuhvaća pravosuđe i temeljna prava. Bosanac upozorava da se s tim izazovom teško nose i druge zemlje kandidatkinje, pa bi ozbiljan napredak Srbije u tom području bio važan pokazatelj smjera u kojem zemlja ide. "Ako oni na tome naprave iznimne iskorake, ja mislim da će to itekako definirati njihov smjer vanjske politike", smatra Bosanac. Ipak, upozorava da novu političku snagu ne treba unaprijed procjenjivati samo na temelju njezine pobjede. Prije velikih vanjskopolitičkih očekivanja, smatra, studenti moraju dobiti priliku organizirati se i početi rješavati duboke probleme u zemlji. "Prvo dajmo im neko vrijeme da srede stvari u ovoj zemlji koja se stvarno raspada po šavovima", zaključio je.
PEDERČINA