Povećanje neoporezivog iznosa plaće, smanjenje poreznih stopa i povećanje dječjeg doplatka ključne su mjere u borbi protiv inflacije koje je u srijedu u Berlinu predstavio njemački ministar financija Christian Lindner iz liberalne stranke FDP. Njemačka se suočava s najvećom inflacijom u posljednjih 40 godina - u srpnju je iznosila 7,5 posto u odnosu na isti mjesec lani.
Stop ‘hladnoj progresiji’
Kako se Njemačka bori protiv inflacije: Radnicima gotovo 200 eura više, neki misle da to nije dovoljno
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Svijet je shvatio da 'Iran ima oružje moćnije i od nuklearnog'
Izraelski lider Netanyahu, iz političkih i osobnih razloga, zagovara propast pregovora kako bi došlo do nove eskalacije sukoba
Libanon klizi u novi građanski rat: Krene li vojska razoružavati Hezbollah, sukob je neminovan
Osim Hezbollaha, u zemlji postoje i druge povijesno ukorijenjene ili latentne milicijske strukture koje se u uvjetima krize mogu ponovno aktivirati. To znači da država nema potpunu kontrolu nad eskalacijom nasilja, što je jedna od ključnih karakteristika društava koja se nalaze na rubu građanskog rata
'Moj je otac prvi uveo Andol u prevenciju moždanih udara i danas znamo da ih se većina može spriječiti'
Neurologinja koja je život posvetila borbi protiv moždanog udara otkriva kako je pokrenula Dan crvenih haljina, odakle crpi ljubav prema konjima, te se vraća u djetinjstvo gdje se za obiteljskim stolom govorilo o medicini i glazbi
Kako uz silnu rodbinu stati na kraj radu na crno u turizmu?
Lani su na ime turističke pristojbe iznajmljivači državi ostali dužni čak 13 milijuna eura
Prosvjed sindikalnih zagovornika dembelije u Zagrebu zbunio bi i Karla Marxa
Plaće državnih i javnih službenika mogu rasti 50 posto samo ako opet stradaju plaće 1,5 milijuna onih iz privatnog sektora ili ako krenu otkazi u javnom sektoru
Eh, tu Hrvatska nema više puno prostora. Premalo ljudi radi, mislim stvarno radi i stvara novu vrijednost, previše je ljudi na raznim proračunima. Standard je nizak, većina zaposlenih ne plaća nikakav porez, a ako se smanje doprinosi na zdravstvo i mirovinsko, došlo bi do raspada proračuna... Makar imamo jedno od najvećih opterećenja na plaće za zdravstveno i mirovinsko, cijeli sustav je toliko glomazan, toliko neefikasan, da i s takvim izdvajanjima jedva da nešto funkcionira... Ne znam što vlada tu može napraviti, možda malo smanjiti neki porez, neku stopu PDV-a, no znajući Ribića i ekipu, nezasitni su, tražit će na jesen još, a to sve pada isključivo na teret realnog sektora koji je sve manji i manji... Pitanje je i koliko dalje mogu izmišljati birokratskih gluposti. Danas su već tvrtke opterećene toliko s raznim papirima (ili online formularima) da u mikro, malim i srednjim tvrtkama veliki dio vremena umjesto na posao gubite na administraciju. To je gomila radnih sati za izmišljene forme i procedure, nije dovoljno da je većina radnih mjesta u javnim strukturama izmišljeno, da se rade bespotrebni, izmišljeni poslovi, već se i realni sektor opteretio s time... Razmišljanje tih struktura najbolje je izrazio sam premijer, kada se prilikom pritiska za ukidanje HGK zapitao kakve su to firme koje ne mogu platiti 60 KN. Znači, nije pitanje zašto se to plaća, da li se išta dobije za to (a ne dobije se ništa), već je samo koliko uzeti. Cijela gospodarska politika se svela na to...