Povećanje neoporezivog iznosa plaće, smanjenje poreznih stopa i povećanje dječjeg doplatka ključne su mjere u borbi protiv inflacije koje je u srijedu u Berlinu predstavio njemački ministar financija Christian Lindner iz liberalne stranke FDP. Njemačka se suočava s najvećom inflacijom u posljednjih 40 godina - u srpnju je iznosila 7,5 posto u odnosu na isti mjesec lani.
Stop ‘hladnoj progresiji’
POREZNE OLAKŠICE
Kako se Njemačka bori protiv inflacije: Radnicima gotovo 200 eura više, neki misle da to nije dovoljno
Porezno rasterećenje na dohodak roditelja povećavat će se u dva koraka. Sada to rasterećenje iznosi 2730 eura bruto godišnje po roditelju, a do 1. siječnja 2024. porast će za ukupno 264 eura na 2994 eura. Postupno će se povećavati i dječji doplatak koji će se tada odnositi i na obitelji s niskim primanjima koje ne plaćaju porez na dohodak.
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Eh, tu Hrvatska nema više puno prostora. Premalo ljudi radi, mislim stvarno radi i stvara novu vrijednost, previše je ljudi na raznim proračunima. Standard je nizak, većina zaposlenih ne plaća nikakav porez, a ako se smanje doprinosi na zdravstvo i mirovinsko, došlo bi do raspada proračuna... Makar imamo jedno od najvećih opterećenja na plaće za zdravstveno i mirovinsko, cijeli sustav je toliko glomazan, toliko neefikasan, da i s takvim izdvajanjima jedva da nešto funkcionira... Ne znam što vlada tu može napraviti, možda malo smanjiti neki porez, neku stopu PDV-a, no znajući Ribića i ekipu, nezasitni su, tražit će na jesen još, a to sve pada isključivo na teret realnog sektora koji je sve manji i manji... Pitanje je i koliko dalje mogu izmišljati birokratskih gluposti. Danas su već tvrtke opterećene toliko s raznim papirima (ili online formularima) da u mikro, malim i srednjim tvrtkama veliki dio vremena umjesto na posao gubite na administraciju. To je gomila radnih sati za izmišljene forme i procedure, nije dovoljno da je većina radnih mjesta u javnim strukturama izmišljeno, da se rade bespotrebni, izmišljeni poslovi, već se i realni sektor opteretio s time... Razmišljanje tih struktura najbolje je izrazio sam premijer, kada se prilikom pritiska za ukidanje HGK zapitao kakve su to firme koje ne mogu platiti 60 KN. Znači, nije pitanje zašto se to plaća, da li se išta dobije za to (a ne dobije se ništa), već je samo koliko uzeti. Cijela gospodarska politika se svela na to...