Kolumna

Kako sanjati bolji svijet kada nas se desetljećima uvjerava da živimo u najboljem od svih do sada?

Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Kako sanjati bolji svijet kada nas se desetljećima uvjerava da živimo u najboljem od svih do sada?
22.05.2023.
u 13:23
Od činjenice da nam je podmetnuta iluzija svijeta obilja doživjela krah više me porazilo da se Let 3 na Eurosong išao natjecati

Sic transit gloria mundi. Tako prolazi slava svijeta. U parafrazi sadašnjeg trebalo bi zvučati: tako se raspada iluzija o vremenu obilja. Možete i sami vidjeti, opipati. Samo treba otići u neki trgovački centar na periferiji. Ovi u gradu još se nekako drže, premda kašljucaju i premda se u njima osjeti dah ocvale ispraznosti koji je svetkovinu kupnje kao luksuza i potvrde imanja sveo na bazičnu socijalnost nužde preživljavanja. Jednostavnije, centri se prazne progresijom kojom se stvaran život ne-imanja propinje u našoj svijesti.

Bio sam proteklog vikenda u trgovačkom centru izvan grada. Više sam to zamislio kao izlet: lagodna vožnja, još laganija šetnja i kava u ne prevelikoj gužvi. Ali i ne na poprištu nesreće. Sve se izjalovilo. Jer dočekao me prizor i duh totalnog rasapa svega što nam je kapitalizam protekla tri desetljeća nudio kao svoju bit: kupujte do iznemoglosti, a kada potrošite sve novce i sve ideje, kupujte još jer dajemo na odgodu, rate, kartice sve ono što vam ne treba, a što morate imati. U prvi mah nisam bio siguran radi li išta uopće. Obitelj s vrećicama koja me krajcala na ulasku uvjerila me da se ovdje još pazari pa sam i ja ušao.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.

Marijana Rudan

Smatrali su nas teroristima: Film o političkom progonu Hrvata u Australiji 70-ih kandidat je za Oscara

Tijekom pandemijskog lockdowna Marijani Rudan je prišla mlada glumica Kat Dominis i podijelila s njom ideju za kratki film inspiriran stvarnim iskustvima hrvatskih migranata u Australiji 70-ih godina. Iz tog početnog koncepta razvila se snažna autorska suradnja: dvije žene, dvije perspektive, jedna priča koja je dugo čekala da bude ispričana. Rezultat je “Unspoken” (“Neizrečeno”) – umjetnički dojmljiv, emotivno pulsirajući film koji spaja dokumentarističku istinu i obiteljsku dramu. Nastao iz skromnog budžeta, ali neizmjerne strasti, film je ubrzo osvojio svijet.