Posljednjih tjedana sve više analitičara, investitora, pa i političara, spominje recesiju. Povod za zabrinutost? Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da uvede visoke carine na sav uvoz robe u SAD, izazvala je lančanu reakciju diljem svijeta. No što zapravo znači recesija i kako može utjecati na sve nas? Recesija je razdoblje u kojemu gospodarstvo slabi. Ljudi manje troše, poduzeća manje zarađuju, a nezaposlenost raste. Stručnjaci kažu da je recesija službena ako gospodarstvo pada dva tromjesečja zaredom. To nije samo statistika, posljedice su konkretne: manje plaće, skuplje osnovne potrepštine, gubitak radnih mjesta i slabija kupovna moć.
Carine kao okidač
Trump je najavio carine od 10 posto na sav uvoz uz dodatne carine za zemlje s kojima SAD ima trgovinski deficit. Kina je odmah uzvratila protumjerama, a Europska unija i druge zemlje pripremaju svoje odgovore. Ovakva situacija poznata je pod nazivom trgovinski rat – gdje svi uvode carine jedni drugima, a posljedice osjećaju i poduzeća i potrošači. Više carine znače više troškova za tvrtke. To može značiti smanjenje zapošljavanja, niže plaće ili otpuštanja.
Posljedice Trumpove odluke već se vidi na burzama. Vrijednosti dionica padaju, naročito u tehnološkom sektoru. Elon Musk, čija tvrtka Tesla spada među najugroženije, u samo nekoliko sati izgubio je milijarde dolara tržišne vrijednosti.
Cijene nafte tonu
Još jedan jasan pokazatelj su cijene nafte koje su pale za više od 10 posto u tjedan dana. Najveći je to pad u godinu i pol dana. To nije dobra vijest jer je pokazatelj da tržišta očekuju manju globalnu potražnju – tipičan znak pred-recesijskih kretanja. Još neki znakovi upozorenja su pad dionica velikih banaka, cijene sirovina u padu, loše ekonomske prognoze. Iako se trgovinski rat formalno vodi između SAD-a, Kine i EU, ako veliki sustavi posrnu, posljedice se prelijevaju na sve pa i na mala gospodarstva poput hrvatskog. Manje izvoza, skuplje sirovine, manje turista, rast cijena energenata, sve su to mogući efekti. Iako recesija još nije počela, šanse da do nje dođe sada su znatno veće nego prije Trumpovih carina.
Recesija se osjeća u zraku, a zabrinutost raste
Na Redditu (hrvatskom subredditu r/askcroatia), jutros je osvanulo pitanje:
"Pitanje za ekonomiste: Vidio sam jutros vijest o padu dionica na burzama u EU. Treba li se brinuti?"
Dolazi li recesija?
byu/Sad-Apple8015 inaskcroatia
- Recesija je najbolje vrijeme za obogatiti se. Nekima loše, nekima dobro. Biraj na koju ćeš ti stranu - odgovorio mu je drugi korisnik, na što mu je netko drugi odvratio: - Realno ako nemaš love za kupit', onda se zna na koju češ stranu.... S drugi ovom tvrdnjom složili su se i drugi. - Recesija je najbolje vrijeme za obogatit se ako si već bogat. Ako nisi nitko i imaš malo, izgubit ćeš i to - zaključio je jedan korisnik. - Recesija je normalna i dio je ekonomskog ciklusa. Tako da pitanje, dolazi li recesija nije toliko bitno koliko pitanje kakva će biti i koliko će trajati. Što se tiče zabrinutosti, sve ovisi koliko si eksponiran i na koji način možeš amortizirati efekte recesije na sebe i svoje financije. Trebaš se brinuti ako radiš u industriji koja je osjetljiva na ekonomske cikluse i potrošnju, ako nemaš ušteđevine, imaš dugove (npr. kredit s promjenjivom kamatnom stopom), i ako se planiraš upustiti u neku veću financijsku odluku (kupnja nekretnine, skupljeg auta, ulaganje u posao itd.) - pojasnila je korisnica Reddita.
Pitanje koje se dalje postavlja jest, ako, odnosno, kada dođe do recesije, kako ju preživjeti. Mnogi su se prisjetili velike recesije 2008. godine, kada je gospodarska kriza poharala svijet, a Hrvatsku bacila na koljena. Kriza je prvo stigla iz SAD-a, gdje je eksplodirao nekretninski balon temeljen na prejeftinim hipotekarnim kreditima. Banke su kolabirale – najpoznatiji primjer je bankrot Lehman Brothersa u rujnu 2008., najveći u povijesti. Val panike zahvatio je burze diljem svijeta, a posljedice su stigle i u Europu. Mnogi ekonomisti smatraju da nismo ništa naročito naučili otad. Nismo reformirali javnu upravu, nismo učinili državu jeftinijom, a i dalje ovisimo o turizmu i izvozu. A sada kada dolaze nove globalne prijetnje, opet smo nespremni.
Ako se sadašnja situacija s Trumpovim carinama i tržišnim padovima pretvori u novu recesiju, ključno pitanje neće biti samo „što će se dogoditi“, nego "kako ju prebroditi".
Na Redditu je jedan korisnik jutros postavio zanimljivo pitanje u nadi da će dobiti savjete kako se "pripremiti" za sličnu situaciju:
"Starija ekipa, kako ste preživjeli krizu 2008. i slične?"
Starija ekipa, kako ste preživjeli krizu 2008. i slične?
byu/Far_Duck3007 inaskcroatia
Na svoje pitanje dobio je osamdesetak odgovora. - Sjećam se da su plaće bile mizerno male, ali da su svi koji su imali posao mogli biti sretni. Posao se nije mogao mikroskopom naći. Sjećam se da sam taman bio na faksu, plaćao stan u Zagrebu 1250kn, dok mi je otac radio za 2500kn. Ljudi su bili mađioničari - prisjeća se jedan korisnik. - Kao netko tko je tad bio u teškom periodu života, mogu ti reći da sam bio gladan danima, a radio sam. Mogao sam biti "sretan" da imam posao, ali ta plaća nije bila dovoljna za ništa. Nisam vidio naprijed u životu niti prilike, najcrnije misli su mi dolazile na pamet... Ali da ponovim, ono čega se sjećam je glad, gladan se budio, gladan spavao jer sam morao platiti najam i režiju koja je pojela plaću. Radio sam da ne spavam pod mostom - podijelio je drugi korisnik.
Savjete za "preživjeti" krizu, napisao je korisnik leonardom2212:
"Svi kažu kako je bilo, a evo kako pomoći u preživljavanju:
-
zadržati posao čim duže, dakle, šutiš i budeš marljiv, gotovo je "žicanje" veće plaće
-
ako izgubiš posao, odmah traži drugi, prihvati gotovo bilo što (skinuti krunu s glave)
-
pokušati napraviti "keš" zalihe sad dok se može
-
razduživati se koliko je moguće i ne zaduživati se
-
smanji nepotrebne troškove: izlasci, naručivanje hrane (kuhati doma) itd.
I ne zaboraviti živjeti u svemu tome. Proći će brže, sad smo u prvom vagonu, EU. 2008. smo zaostajali 5 godina..."
FOTO Kako se 'kninska kraljica' mijenjala kroz godine: Bila je gradonačelnica, zastupnica, ali i na meti USKOK-a
Agenda 2020-2030