Dana 2. travnja 2025., Donald Trump šokirao je svijet objavom "gospodarske neovisnosti" SAD-a, uvevši opsežne carine na sve zemlje svijeta. Vrhovni sud je u međuvremenu doduše osporio zakonitost ovog presedanskog poteza, ali američki predsjednik čini se odlučan u namjeri da ga čak i proširi. DW je analizirao trgovinske podatke o porijeklu američkog uvoza u protekloj godini kako bi otkrio: što su Trumpove carine postigle? Kako se ostatak svijeta prilagođava ovom novom ekonomskom poretku? I tko ubire koristi, ako ih itko uopće ima?
2. travnja 2025.: Bijela kuća objavljuje tarife "Dana oslobođenja"
U okviru tarifa povodom "Dana oslobođenja", Bijela kuća objavila je da će svaka zemlja – uz nekoliko iznimki zbog sankcija i postojećih trgovinskih sporazuma – biti obuhvaćena osnovnom carinom od 10 % na sav uvoz. Dodatno, 85 zemalja koje više izvoze u SAD nego što uvoze iz te zemlje, našle su se suočene s još višim tarifama - i do 50 %. "Nisam mislio da ljudi očekuju da će američka administracija praktički objaviti trgovinski rat cijelom svijetu", kaže Haishi Li, ekonomist sa Sveučilišta u Hong Kongu, čija istraživanja se fokusiraju na utjecaj tarifa i sankcija na globalnu trgovinu. Odmah je zavladao kaos, globalna tržišta dionica su "potonula". Iako je Trump javno tvrdio da se "veliki biznis ne brine zbog tarifa", američka administracija 9. travnja objavila je 90-dnevnu suspenziju svih carina viših od temeljne stope od 10 %, prenosi Deutsche Welle.
Tijekom ovog razdoblja mnogi trgovinski partneri, poput Europske unije, Vijetnama i Ujedinjenog Kraljevstva, žurno su pregovarali nove trgovinske sporazume u nadi da će sniziti najavljene carinske stope. Pregovori s Kinom bili su burni tijekom idućih mjeseci, uključujući prijetnje obostranim tarifama i do 125 %. Nakon više produljenja 90-dnevne pauze, pojedinačne tarife stupile su na snagu 7. kolovoza 2025.
Početak 2025.: američki uvoznici gomilaju zalihe u očekivanju tarifa
Čak i prije travnja bilo je jasno da slijede velike promjene. "Tarife će nas učiniti bogatima kao nikad", izjavio je Trump pri ulasku u svoj drugi mandat u siječnju 2025. Američke kompanije shvatile su poruku: požurile su napuniti skladišta prije nego što troškovi porastu, dramatično povećavši narudžbe – u zemlju su uvezle otprilike 20 % više robe između siječnja i ožujka nego što je bio prosjek 2022.–2024., što je ekvivalent povećanju od oko 184 milijarde USD (američkih dolara). Očekujući više tarife na zlatne poluge, SAD je u prvoj polovici 2025. uvezao otprilike pedeset puta veću količinu nego inače, ukupno oko 72 milijarde USD – uglavnom iz Švicarske, ali i od novih dobavljača poput Uzbekistana, Filipina i Zimbabvea. Veliki proizvođači diljem Azije također su zabilježili snažan rast, a Tajvan, Vijetnam i Indija su svi povećali izvoz u SAD više nego što je to bilo uobičajeno.
Travanj – srpanj 2025.: američke tvrtke se "prebacuju" prema državama s nižim carinama
Razdoblje suspenzije uvedeno 9. travnja američkim je uvoznicima dalo tromjesečni rok da se prilagode novoj situaciji. Studija Haishi Lija i kolega pokazuje da su tvrtke u velikoj mjeri pokušavale preusmjeriti svoje lance opskrbe prema državama s nižim tarifnim rizikom. "Uvoz je tekao poput vode – od zemalja s visokim tarifama prema onima s niskim", rekao je Li. Ni iz jedne zemlje uvoz nije toliko opao kao iz Kine, koja je bila suočena s najvišim i najnestabilnijim tarifnim prijetnjama. SAD je uvezao za 66 milijardi dolara manje iz Kine između travnja i srpnja 2025. nego prethodnih godina. Kanada, kojoj je prijetilo 25 % carina, također je zabilježila pad od 24 milijarde USD, ali izgleda da je uspjela nadoknaditi gubitak preusmjeravanjem trgovine – ukupni kanadski izvoz bio je samo 1,6 milijardi dolara niži nego 2024.
"Najviše su profitirale zemlje s ‘10 % tarifom', poput Australije i zemalja Latinske Amerike", kaže Li. No i neke zemlje s visokim tarifama bilježile su iznenadne skokove: Vijetnam, Tajland i Tajvan suočili su se s recipročnim tarifama od 46 %, 36 % i 34 %, ali je SAD ipak uvezao dodatnih 34 milijarde USD robe iz Tajvana između travnja i srpnja prošle godine. "Američki uvoznici prebacili su se prema zemljama koje su potencijalne zamjene za Kinu", rekao je Li. Mnogi proizvođači na Tajvanu i u Vijetnamu već su imali jake veze s američkim kompanijama, učvršćene tijekom Trumpova prvog mandata i trgovinskog rata s Kinom.
Američki građani podnose najveći teret carinskog tereta
Do sada tarife nisu vratile proizvodnju u SAD, kaže Alex Durante, viši ekonomist u američkom think-tanku Tax Foundation, koji prati domaći utjecaj carina. "Ova godina bila je vrlo loša za proizvodnju i zaposlenost", rekao je. "Sektori koji rastu uglavnom su oni koji su relativno zaštićeni od tarifa, zbog izuzeća — poput računalne opreme i proizvoda povezanih s umjetnom inteligencijom." Iako su se američki uvoznici prilagodili time što su promijenili zemlje dobavljače, ukupna vrijednost uvoza brzo se vratila na uobičajene razine nakon objave tarifa 2. travnja. Jedina brojka koja je snažno porasla je carinski prihod SAD-a: u 2025. godini SAD je zabilježio 287 milijardi dolara od carina i povezanih poreza – otprilike trostruko više nego prethodnih godina. Rani podaci pokazuju da bi 2026. mogla čak i nadmašiti i taj iznos.
Ovaj novac činio je oko pet posto svih poreznih prihoda SAD-a 2025. Studije pokazuju da su povećane tarife gotovo u cijelosti platile američke uvozne kompanije, a ne strani izvoznici. Zbog toga su američki potrošači zapravo glavni gubitnici carina. "Procijenili smo da su tarife u 2025. godini svaki američki kućni budžet stajale oko 1.000 američkih dolara", rekao je Durante. "Kumulativni učinak toga je što poduzeća moraju povisiti cijene, smanjiti ulaganja, smanjiti broj zaposlenih ili sniziti plaće kako bi se prilagodila tarifama."
Neizvjesnost pogađa međunarodne izvoznike
Na međunarodnoj razini razdoblje nakon kolovoza 2025. obilježeno je ubrzano sklopljenim – i jednako tako brzo poništenim – trgovinskim sporazumima, uz nove runde tarifnih prijetnji usmjerenih prema pojedinim zemljama ili proizvodnim grupama. Globalna trgovina postala je mnogo neizvjesnija. "Ako pitate akademike, američke političare, bilo koga, što će se dogoditi ove godine – mislim da nitko ne zna", kaže Haishi Li. Najnoviji šok ovoj nestabilnoj situaciji stigao je u veljači kada je Vrhovni sud srušio pravnu osnovu Trumpovih izvornih tarifa "Dana oslobođenja". Uz novu jedinstvenu tarifu od 15 % i administraciju koja očito traži načine da ponovno uvede više carine, i izvoznici i uvoznici ostaju u fazi neizvjesnosti što bi idući mjeseci mogli uopće donijeti. Kako bi se prilagodile toj neizvjesnosti, vlade svijeta se sve više fokusiraju na podršku tvrtkama koje pokušavaju istražiti nova tržišta izvan SAD-a. "Ako mogu diverzificirati svoje lance opskrbe, to će ih učiniti otpornijima – što bi mogla biti jedina pozitivna strana ove krize", kaže Li.