Kako je Hrvatska podijeljena po EU klasifikaciji?

NUTS je skraćenica za francuski „Nomenclature des unités territoriales statistiques“, što u prijevodu znači Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku. Riječ je o posebnom sustavu za utvrđivanje i klasifikaciju prostornih statističkih jedinica u Europskoj uniji. Cijeli teritorij EU tako je podijeljen na nekoliko razina prostornih jedinica ili cjelina s ciljem da se omogući ujednačeno prikupljanje usporedivih statističkih podataka.

NUTS klasifikacija služi i kao podloga za provođenje kohezijske politike Europske unije, a budući da donošenje odluke o razini i vrsti sredstava strukturnih fondova i Kohezijskog fonda kojom će se financirati kohezijska politika u pojedinoj prostornoj jedinici ovisi o statističkim pokazateljima kao što su, primjerice, BDP, stopa nezaposlenosti i sl.

Bitno je naglasiti da su statističke prostorne jedinice definirane prvenstveno za statističke svrhe i ne moraju predstavljati pravnu ni administrativnu podjelu teritorija određene zemlje članice. Ovaj sustav razvio je 1980. godine Europski ured za statistiku (EUROSTAT) te je inkorporiran u pravnu stečevinu EU. Detaljno ga propisuje  Uredba br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o donošenju zajedničke klasifikacije teritorijalnih jedinica za statistiku.

Najvažniji kriteriji za uspostavu NUTS klasifikacije je broj stanovnika. Sukladno ovom kriteriju NUTS 1 razinu čine područja s minimalno 3 i maksimalno 7 milijuna stanovnika, NUTS 2 razinu čine područja s minimalno 800 tisuća do maksimalno 3 milijuna stanovnika, a NUTS 3 razinu čine područja s minimalno 150 tisuća do maksimalno 800 tisuća stanovnika.

U lipnju 2006. godine Europska komisija prihvatila je u okviru pregovaračkog poglavlja 18 – Statistika prijedlog podjele Republike Hrvatske na 3 NUTS 2 regije koje čine:

– Sjeverozapadna Hrvatska koja obuhvaća Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku i Međimursku županiju te Grad Zagreb
– Panonska Hrvatska koja obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju
– Jadranska Hrvatska koja obuhvaća Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku i Dubrovačko-neretvansku županiju.

Postojeća administrativna podjela Republike Hrvatske odgovara kriterijima statističke podjele na NUTS 1 i NUTS 3 razine pri čemu NUTS 1 razina podrazumijeva cijelu Hrvatsku, a NUTS 3 razinu županije. NUTS 2 razina odnosi se na spomenutu Sjeverozapadnu, Panonsku i Jadransku Hrvatsku.

Kohezijska je politika prije svega usmjerena na NUTS 2 razinu. Naime, važno je istaknuti da korisnici strukturnih fondova nisu zemlje članice u cijelosti već pojedine regije. O raspodjeli sredstava strukturnih fondova po zemljama članicama odlučuje Europska komisija, a podlogu za donošenje odluke čine statistički pokazatelji. Uvjeti su različiti ovisno o posebnim ciljevima kohezijske politike. Tako je, primjerice, uvjet za korištenje sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda u okviru Cilja 1 kohezijske politike – Konvergencija – da je BDP po glavi stanovnika na razini NUTS 2 regije u posljednje 3 godine niži od 75% EU prosjeka.
Zanimljiv je podatak da u Europskoj uniji sukladno aktualnoj klasifikaciji postoji 97 regija na NUTS 1 razini, 271 regija na NUTS 2 razini te 1303 regije na razini NUTS 3.