Najmanje 31 osoba izgubila je život, dok se stotine turista i dalje vode kao nestale nakon razorne bujične poplave koja je poharala pogranično područje između Nepala i Kine. Snažan vodeni val zahvatio je sela u nepalskom okrugu Rasuwa, a posljedice katastrofe osjetile su se i na tibetanskoj strani granice. Vlasti upozoravaju da bi broj poginulih mogao dodatno rasti kako spasilačke ekipe napreduju u pretraživanju terena.
Snimke koje su se pojavile nakon nesreće prikazuju zastrašujuće prizore: ogromne količine vode koje nose sve pred sobom, a čitava naselja potom bivaju odsječena od svijeta. Zbog otežanog pristupa terenu spasioci su prisiljeni koristiti helikoptere kako bi evakuirali ljude koji su se, bježeći od nadolazeće vode, sklonili na krovove kuća i druge povišene točke. Slična razaranja zabilježena su i na kineskoj strani granice, gdje su bujica i odron zemlje pogodili područje oko luke Gyirong u Tibetu. Državni mediji u Kini najavljuju da bi konačna bilanca žrtava mogla biti znatno veća, dok je predsjednik Xi Jinping pozvao nadležne službe na maksimalno angažiranje u akcijama traganja i spašavanja.
Iako se u prvim informacijama spominjalo da je potres pokrenuo golemi odron koji je potom blokirao rijeku i izazvao nagli prodor vode nizvodno, nepalski stručnjaci upozoravaju da još nije moguće sa sigurnošću utvrditi što je izazvalo katastrofu. Profesor i istraživač klimatskih promjena Rijen Bhakta Kayastha sa Sveučilišta u Katmanduu rekao je za Kantipur da preliminarne procjene upućuju na mogućnost da je ledena lavina pala u rijeku Lhende i blokirala njezin tok, nakon čega je došlo do naglog izlijevanja vode u rijeku Bhotekoshi. „Ovo nije obična poplava. Sudeći prema njezinoj prirodi, vrlo je velika vjerojatnost da se radi o lavini ili proboju glacijalnog jezera“, rekao je Kayastha.
Prema podacima Američkog geološkog zavoda (USGS), ujutro je na području Tibeta, oko 47 kilometara sjeverno od Gosainkunde, zabilježen potres magnitude 4,4. Ipak, stručnjaci naglašavaju da tek treba utvrditi je li potres imao izravnu ulogu u nastanku poplave. Jedna od mogućnosti koju istraživači razmatraju jest i tzv. GLOF, odnosno naglo pražnjenje glacijalnog jezera. Riječ je o pojavi pri kojoj se voda iz jezera nastalog otapanjem ledenjaka iznenada oslobađa, što može proizvesti golem i vrlo brz poplavni val.
Kayastha upozorava da se u tom području nalaze velika glacijalna jezera te podsjeća da je rijeka Lhende i ranije bila blokirana. Zbog toga, kaže, među mogućim objašnjenjima sada su i lavina i proboj glacijalnog jezera. Sličan događaj zabilježen je i prošle godine, kada je nagla poplava pogodila Bhotekoshi. Tada je nepalski Odjel za hidrologiju i meteorologiju, koristeći satelitske snimke sustava Sentinel, zaključio da je poplava bila posljedica pucanja glacijalnog jezera. I ovogodišnja poplava posebno je neobična jer, prema podacima nepalskog Odjela za hidrologiju i meteorologiju, u utorak i srijedu na području Rasuwe nije bilo obilnih oborina. Prema njihovim informacijama, ni u trenutku objave nije bilo očekivanja značajnije kiše.
Glasnogovornica Nacionalne uprave za smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje Shanti Mahat rekla je da su do nepalskih vlasti stigle preliminarne informacije koje je Međunarodni centar za integrirani razvoj planina (ICIMOD) preuzeo iz Kine, prema kojima je lavina možda blokirala rijeku. No, naglasila je da službena potvrda još nije stigla. „Trenutačno su to samo preliminarne procjene. Usredotočeni smo na potragu i spašavanje. Uzrok će se razjasniti s vremenom“, rekla je Mahat.
Prestravično