Divno mi je bilo pročitati kako je mađarski ministar vanjskih poslova nazvao Hrvatsku nepouzdanom tranzitnom zemljom za naftu te je stavio u kontekst "koordinirane akcije protiv zemalja koje ne isporučuju oružje Ukrajini i koje su za mir". Sve mogu, ali bezobrazluk nikako ne podnosim, govorila je nekada davno još u školi, moja učiteljica. Zaista, ovakva izjava, izjava jednog dužnosnika Mađarske o Hrvatskoj, vrhunski je bezobrazluk. Bezobrazluk je zapravo slaba riječ za takvu nevjerojatnu bahatost i nepristojnost koja dolazi iz zemlje koja je već dugo na rubu demokratskih standarda Europske unije i za čiju političku elitu ni u pravilu suzdržani europski diplomati nemaju baš lijepih riječi.
Kolumna
Kako Hrvatska od 'nepouzdane' može postati ponosna država?
Nakon svega, pravo je pitanje razumije li Hrvatska politika – podjednako ona na vlasti i opozicija, koliko je važna energetika za opstanak i suverenost današnjih država?
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Da, Hrvatska će po svemu sudeći, jednog dana, biti ponosna država Nepalaca i Filipinaca.