Prvi koji je nakon Drugog rata zaneseno progovorio o ujedinjenoj Europi bio je Winston Churchill. Bilo je to na jednom predavanju u Zürichu i odmah su ga prenijele sve svjetske novine. Upravo je taj Englez, u tom povijesnom trenutku, u godinama kada su tada još razrušene i sluđene zemlje bile na raskrižju, stao iza ideje o ujedinjenoj Europi. Nekoliko mjeseci ranije Churchill je govorio o željeznoj zavjesi koja se navukla i podijelila Europu.
U Zürichu je pak spomenuo "neku vrstu sjedinjenih država Europe". Dvije godine poslije, 1948., na prvom velikom sveeuropskom okupljanju, na Europskom kongresu u Haagu, Churchill je nastupio kao predsjednik Britanskog pokreta za ujedinjenu Europu. Nesumnjivo, svi koji su se te jeseni sastali u Haagu, željeli su zajedničku Europu.
Još ima bivših premijera i intelektualaca koji bi federalističku Europu
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Intelektualci i bivsi "premijeri" po nekoj cudnoj logici vjeruju da su obdareni mudroscu i znanjem nedostupnim nama obicnim smrtnicima. Nezgodno je jedino da oni zaboravljaju da postoji nesto sto se zove demokracija i delegiranje volje naroda te pokusavaju donositi odluke bez konzultiranja naroda i zaobici tu demokraciju i volju naroda.