Hrvatska je zajedno s Austrijom u analizi MMF-a spomenuta u kontekstu rastuće mase plaća u državnim i javnim službama. Očekujete li do kraja godine dodatne izazove po tom pitanju?
Ježina: Prvo, rast plaća u Hrvatskoj ima puno širi kontekst. Podigla se potrošnja, ljudi bolje žive, smanjio se odlazak ljudi u inozemstvo, imamo prvi put 'neto priljev' radne snage Hrvata povratnika. Generalno, učinci su pozitivni. Moramo početi podizati produktivnost. Trebamo napraviti više ili kvalitetnije u jedinici vremena da bismo išli dalje. Ili ćemo uvesti još stotine tisuća radnika nisko profilne radne snage koji će onda promijeniti i demografsku sliku. Moramo održati konkurentnost na svim stupnjevima rada. Zato trebamo sustav rasterećenja gospodarstva koje je u proteklom desetljeću doprinjelo i povećanju plaća te ga prilagoditi vremenu koje je ispred nas. Bilo bi lijepo da radnici mogu dobiti planirane iznose, ali treba vidjeti kako to gospodarstvo može iznijeti.
Kolak: U sedam godina u Končar grupi broj zaposlenika smo poduplali, ali smo prihode povećali četiri, a profitabilnost 17 puta. Važno nam je da možemo stvoriti vrijednost, a kad stvorite vrijednost i povećate produktivnost, onda nije problem razgovarati o tome da sustav plaća prati i trend rasta poslovanja. No, u Hrvatskoj imamo neravnotežu da javni sektor stvara velik pritisak na privatni rastom plaća koji ne prati produktivnost. Samim time, dolazi do odljeva ljudi iz privatnog sektora jer prirodno ostaju u javnom. I onda imate neprirodni nedostatak radne snage te uvezemo više od 150 tisuća radnika iz trećih zemalja, a usuđujem se reći da imamo samo neravnotežu u preraspodjeli rada na privatni i javni sektor. Kad bismo postigli produktivnost javnog sektora na razini privatnog, posebno pojedinih segmenata, imali bismo ondje vjerojatno višak ljudi koji bi kompenzirao taj manjak u privatnom sektoru. Svaki put kad se pokreće ta tema vraćamo se na temeljnu tezu: je li došlo do rasta produktivnosti koji opravdava rast mase plaća? U konačnici, kroz plaću ulažete u direktan rad koji vam vraća tu investiciju kroz ono što ste prodali na tržištu. Ako vi to ne možete na tržištu vratiti, onda je to trošak.
Gdje vidite najveći potencijal za dodatni gospodarski iskorak?
Perko: U inovacijama. Zato jer mogu potaknuti produktivnost. Ako govorimo o umjetnoj inteligenciji, u bankarstvu ona već može zamijeniti repetitivne poslove. Radnik se automatski može preusmjeriti na produktivniji rad. Inovacijama dižemo i produktivnost, ali one pritom moraju biti u svrhu povećanja produktivnosti i obrazovanja.
Ježina: Promjene su danas puno učestalije i nepredvidljivije, a mislim da će prilagodba novonastalim okolnostima za pojedinca, firmu i društvo, kao i brzina prilagodbe, biti najveći izazov. U svakoj gospodarskoj revoluciji u nekom su trenutku neki poslovi nestali, ali s odmakom je rezultat bio puno više novih poslova i zaposlenih. Dakle, sve treba gledati kao priliku. Vlak sada kreće. Premali smo da bismo bili lokomotiva, ali nije nevažno hoćemo li u njega ući odmah ili će on otići, pa ćemo ga hvatati desetljećima.
Što biste preporučili donositeljima odluka po pitanju regulatornog i investicijskog okruženja u RH?
Ježina: Najvažnija je stabilnost, a stvari poput ekstra poreza nisu poticajne. Poticajno bi bilo da se pojačaju subvencije za ulaganja, ali kontrolirana, da se rastereti porezna politika u smjeru daljnjeg rasta produktivnosti, zapošljavanja i poticanja rasta gospodarstva. Sjetimo se krize 2008. Pokazalo se da nisu porezne restrikcije izvukle Hrvatsku iz krize, nego njihovo popuštanje kad je krenulo. Poticaji puno više pomažu razvoju nego neka zaključavanja i stavljanje okvira na sve.
Perko: Puno smo toga napravili i treba i pohvaliti. A prostor za napredak? Vidim ga u nekoliko aspekata: pravna sigurnost, rasterećenja administracije i predvidiva porezna politika.
Kad biste mogli izdvojili jednu Vladinu odluku koju biste voljeli do kraja godine kako bi se povećala konkurentnost gospodarstva, koja bi to bila?
Perko: Rasterećenje administracije.
Kolak: Imam samo jednu želju. Neka Vlada i lokalna samouprava učine sve da se dogodi Pantheon. Vjerujte mi da će to imati veći učinak na hrvatsko gospodarstvo nego bilo koja mjera dosad donesena. Svi aspekti govore da je to projekt koji se nikada nije dogodio na ovim prostorima, barem ne u opsegu kakav se najavljuje. Kad pogledamo aspekte razvoja elektroenergetskog sustava, zatim što bi to značilo u kontekstu razvoja sredine koja sada nije tako privlačna za gospodarstvenike, što bi to napravilo u kontekstu razvoja znanja i sposobnosti, novih stručnjaka, na kraju i što bi to značilo za kompaniju poput Končara, onda je to projekt koji bi dramatično promijenio sliku i perspektivu hrvatskog gospodarstva. Barem tog dijela koji je tehnološki orijentiran.
Ježina: Spomenuti ekstraprofit može utjecati na investicije. Slažem se, napravili smo ogroman iskorak i volio bih da onoliki iskorak koliki je napravila Hrvatska u zadnjih deset godina, napravi i u sljedećih deset - korak po korak.