Rasprava o noćnim klubovima u Splitu, kojima Grad ne može skratiti radno vrijeme iako njihovi pijani gosti u sitne noćne sate uznemiruju stanare i uništavaju javni prostor, otvara pitanje koliko lokalna vlast doista može utjecati na život na svom prostoru, za što pred građanima snosi odgovornost.
Stanovnici potpisuju peticije i od gradske uprave očekuju rješenja za buku, turistički pritisak, prometne gužve i probleme s javnim površinama. No ovlasti Grada nisu jednake u svim područjima, a upravo se kod problema koji najviše utječu na svakodnevicu građana, jer im remete kvalitetu života, pokazuje koliko su nadležnosti podijeljene između Grada, Županije i države.
Kolumna
Jedni odlučuju o gradu, a drugi odgovaraju pred građanima
Zašto bi se o tome do koliko sati može raditi klub u Splitu odlučivalo na nacionalnoj razini umjesto da odlučuje Grad, koji poznaje potrebe svojih stanovnika
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
’Garaža Europe’
Velika preobrazba Češke: zemlja automobila postala vojna sila
Sektor koji je desetljećima bio na marginama gospodarskog interesa postao je jedan od ključnih stupova češkoga gospodarstva te važan čimbenik vanjske politike
NEVEN VIDAKOVIĆ
'Narod očito ne želi promjenu. Da želi, ne bi nakon svih afera rejting stranaka ostajao isti'
Jedan od najotvorenijih kritičara ekonomske politike Hrvatske i EU
DALIBOR MILAS
Kako se katolički Frankenstein okrenuo protiv svojih tvoraca
Karasova propovijed otvara pitanje: što se dogodilo s Crkvom u kojoj je za zagovaranje samostalnosti žena potrebna hrabrost?
Izgubljeni u biračkim kutijama
Možemo je zaustavio dominaciju SDP-a,no može li Most nadesnici ugroziti HDZ
Možemo je uspjela dovesti do promjena u političkom pejzažu, dok se Most nada da će preuzeti dio podrške birača od HDZ-a i SDP-a. U hrvatskoj političkoj areni, gdje su dominacija i identifikacija s strankama ključni, ova situacija može otvoriti nova pitanja o budućnosti stranačkog sustava.
ŽIVOTNI INTERVJU: NADA ŽILJAK
Energiju sam možda naslijedila od prabake koja je rodila dvadesetero djece. Žilava sam
Grafičarka i pionirka metode infracrvenog slikarstva u povodu retrospektive u Klovićevim dvorima govori o odrastanju uz oca Alberta Kinerta, izlasku iz njegove sjene, šezdeset godina ljubavi s Vilkom Žiljkom i slobodi koju nije htjela žrtvovati za uspjeh