„Poštovana, hvala na rezervaciji. Moje ime je Maria i imam za vas važnu informaciju! Prije nego što stignete u hotel, morate popuniti poseban obrazac. Kliknite na ovaj link i popunite sva polja. Potom potvrdite push notifikaciju vaše banke, inače rezervacija neće biti potvrđena.“ Poruku ovakvog sadržaja, u kojoj je bilo navedeno i točno ime hotela koji je dan prije rezervirala, dobila je Ivana iz Zagreba putem Whatsappa, a istovremeno je i njezina prijateljica, koja je također rezervirala isti hotel, primila sličnu poruku s pozivom na hitnu potvrdu podataka putem linka kako bi dobila bolju sobu. Ivana se potom izravno javila platformi preko koje je napravila rezervaciju kako bi provjerila je li riječ o legitimnoj poruci i tako saznala da su je zapravo kontaktirali prevaranti s ciljem krađe osobnih i kartičnih podataka, a potom i novaca s kartice.
Ime Ivana za ovu je priliku izmišljeno, ali radi se o stvarnom primjeru koji pokazuje samo jedan od sve češćih oblika financijskih prijevara koje se šire SMS-om, Whatsappom, e-mailom, telefonom i drugim kanalima. Među njima su i poruke u kojima se obećava brza zarada, nude popusti u nepostojećim trgovinama ili traži hitna uplata novca ili druga akcija, često i od osoba koje se predstavljaju kao članovi obitelji ili prijatelji. Takvi slučajevi više nisu izolirani incidenti, već postaju ozbiljan društveni i ekonomski izazov modernog doba. Kako se svakodnevni život preselio u digitalni prostor, tamo su se preselili i prevaranti, razvijajući nove, sofisticirane metode kojima ciljaju građane svih dobnih skupina.
Globalni podaci ukazuju na zabrinjavajući trend: prema izvješću Global State of Scams 2025, čak 23 posto odraslih u svijetu u posljednjih je godinu dana bilo žrtva financijske prijevare, a procjenjuje se da su građani zbog prijevara izgubili više od 370 milijardi eura. U Hrvatskoj je stanje jednako alarmantno. Prema posljednje dostupnim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2024. godini zabilježeno je više od 2.000 kaznenih djela kibernetičkog kriminaliteta povezanih s online prijevarama, što je porast od gotovo 24 posto u odnosu na godinu ranije.
S ciljem podizanja svijesti građana o sve sofisticiranijim financijskim prijevarama, Zagrebačka banka pokrenula je edukativnu kampanju „ZABAci oko na prijevare“ u kojoj skreće pozornost na najčešće oblike prijevara te savjetuje kako se od njih zaštititi. „Tijekom posljednjih godina, u području financijskih prijevara sve se manje koriste tehnički napadi na sigurnosne sustave, a sve više metode psihološke manipulacije, socijalnog inženjeringa i stvaranja lažnog osjećaja povjerenja. Kao vodeća banka u Hrvatskoj, kontinuiranim ulaganjem u jačanje financijske pismenosti građana nastojimo im pomoći da pravovremeno prepoznaju i izbjegnu potencijalne prijevare. Ključno je da osvijeste vlastitu ulogu i odgovornost u zaštiti od prijevarnih aktivnosti, jer nepažnja može značajno povećati rizik“, objasnio je Mario Cicvarić, direktor Zaštite osoba i imovine te zaštite od prijevara u Zagrebačkoj banci.
Na digitalnoj platformi „ZABAci oko na prijevare“ predstavljene su najčešće vrste financijskih prijevara kojima su podložni građani, kao što su krađa kartičnih podataka, izravne uplate prevarantima ili lažna obećanja brze i nerealne dobiti, ali i one koje ciljaju poslovne korisnike. Na platformi je moguće saznati i kako financijske prijevare funkcioniraju, kako izgledaju u stvarnim situacijama i na koje znakove upozorenja treba obratiti pozornost, a sve s ciljem povećanja opreza, većeg prepoznavanja i učinkovite prevencije financijskih prijevara.