Je li moguća koalicija s AfD-om?

Bura koju je na njemačkoj političkoj sceni izazvao CDU na čelu sa Friedrichom Merzom, predsjednikom te stranke i po mnogim procjenama budućim njemačkim kancelarom, zbog oslanjanja na krajnje desnu Alternativu za Njemačku (AfD) pri donošenju rezolucije kojom se poziva na oštrije mjere migracijske politike, još se ne stišava u Njemačkoj.

Prema istraživanju instituta INSA, koje je za Bild provedeno istog dana kada je usvojena rezolucija, CDU koji u anketama ima uvjerljivo najveću podršku birača izgubio je jedan posto glasova, dok je Liberalni FDP, koji je podržao rezoluciju, izgubio 0,5 postotnih bodova i sada je ispod praga od 5 posto za ulazak u Bundestag. Za razliku od njih, SPD Olafa Scholza bilježi rast potpore od 1,5 posto, dok su Zeleni, koji su sa SPD-om i Ljevicom bili protiv rezolucije, porasli za pola boda i imaju negdje oko 13 posto podrške. AfD, trenutačno prema anketama druga po jačini njemačka stranka, ostao je netaknut na svojih 22 posto. Populistički Savez Sare Wagenknecht (BSW), čiji su zastupnici ostali suzdržani, ostao je na 6 postotnih bodova podrške. To da je radikalna desnica pružila potporu demokršćanima, što u Bundestagu nije zabilježeno od kraja Drugog svjetskog rata, izazvao je iste večeri i sutradan prosvjede diljem Njemačke. Iz oporbe su stizale različite optužbe na Merzov račun, pa i to da je, riječima šefa parlamentarne skupine SPD-a Rolfa Mützenicha, glasovima AfD-a “otvorio vrata pakla”.