Kolumna

Je li 60.000 novih osoba pod ovrhom uopće znalo da imaju dug

Foto: Igor Šoban/Pixsell
Je li 60.000 novih osoba pod ovrhom uopće znalo da imaju dug
24.10.2020.
u 16:40
U četiri dana pušteno na naplatu 217.000 ovrha, za svaku od njih trošak bi mogao biti tisuću kuna, a taj udar je nepotreban
Pogledaj originalni članak

Valjda u namjeri da pokažu kako odmrzavanje ovrha nad novčanim sredstvima nije proizvelo katastrofalan učinak, Fina je jučer objavila da je u pet dana dodatno blokirala samo 4 tisuće građana više u odnosu na stanje koje smo imali kad su ovrhe zamrznute.

Umjesto 246 tisuća blokiranih s početka karantene, danas je pod blokadom 250 tisuća građana, čiji je ukupni dug čak i smanjen za dvjestotinjak milijuna kuna. Pritom smo doznali da je prisilna ovrha pokrenuta nad 60 tisuća novih dužnika te da je ovaj tjedan na naplatu pušteno 217 tisuća novih ovrha.

Te brojke pokazuju puno toga, među ostalim, da je golema većina novih dužnika nad kojima je pokrenuta ovrha imala dovoljno novca na svojim računima za plaćanje duga, dok se stari dužnici ni sa šestomjesečnim moratorijem nisu maknuli s mrtve točke.

Je li baš svih 60 tisuća novih dužnika bilo toliko nemarno da, iako su imali novca, nisu plaćali svoje račune ili je posrijedi ‘feler’ u sustavu zbog kojega vjerovnici nisu ni pokušavali naplatiti svoje potraživanje od građana, nego su odmah papire proslijedili odvjetnicima i javnim bilježnicima računajući da im je to brže i jednostavnije? Prije će biti da je ovo drugo posrijedi. Fina ne kaže koliko je nazidano troškova na svaki od neplaćenih računa, a bilo ih je 217.000, ali pretpostaviti je da se radi o više stotina milijuna kuna! Lako je moguće da je trošak ovrhe veći od glavnice duga.

Odmrzavanje ovrha na početku drugog vala epidemije manji je problem od nepotrebnog i golemog troška koji se sistemski prebacuje na dužnike! S istim tim dodatnim troškom zadavljeni su i stari dužnici, tih 246 tisuća nevoljnika među kojima većina ima glavnicu duga manju od deset tisuća kuna! Ako stari dužnici nisu uspjeli platili pet računa mjesečno, svaki od njih se s troškom ovrhe automatski penje na najmanje pet tisuća kuna. Tako puta šest ili dvanaest dolazimo do svote koju ni najbogatiji ne bi mogli pokriti.

Ako ništa drugo, sa suvremenom informatičkom opremom koju imaju Fina i ostali sudionici u postupku ovrha mogli bi barem grupirati neplaćene račune starih dužnika i nakalemiti na njih jednu naknadu. S ovim modelom zidanja ovrhe na ovrhu i popratnih troškova ljudi se nikad neće izvući iz dužničke spirale.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

LA
Lavica7
04:40 25.10.2020.

Nije istina. Meni je dosla ovrha na 70 kuna iz 2017 godine!!! Pojma nisam imala. Razlog ovrhe : zaostatak ( !!!) duga za razdjelnike( iz is uplacen u cjelosti))....

MA
marli
17:14 24.10.2020.

"Bogaćenje javnih bilježnika !?"

Avatar HUZP
HUZP
23:26 24.10.2020.

Davatelji usluga moraju na svakom računu napisati da li postoji dug iz prethodnog razdoblja, u dogovoru s korisnikom usluge trebaju poslati račune na adresu gdje korisnik traži, ne smiju pokretati ovrhu prije nego završi sudski ili izvan sudski postupak (članak 15. Zakona o zaštiti potrošača) , u slučaju prodaje duga moraju obavijestiti dužnika da je dug prodan. U jednom od prethodnih Zakona o zaštiti potrošača na prijedlog HUZP-a svi troškovi stanovanja imali su zastaru 1 godinu pa su to u slijedećim izmjenama maknuli iz zakona kako bi ipak zaštitili nerad kapitalista da mogu u duljem periodu naplatiti dugove. U prijedlogu Ovršnog zakona tražili smo da se zastara prati po službenoj dužnosti kako se ne bi radi neznanja dužnika mogli naplatiti troškovi koji su u zastari. Također smo tražili da se ovršni prijedlozi dostavljaju stranci, a ne na oglasnu ploču suda jer nema pravne sigurnosti građana ili barem da se dužniku pošalje ovršni prijedlog u običnom pismu kada se šalje na oglasnu ploču suda. Mnogi ovršenici nisu niti znali da su ovršeni.