Žestok odgovor Moskvi na prijetnje: 'Vojnici, oružje...sve je spremno'

Vladimir Putin sprema se pojačati rat protiv Ukrajine i intenzivirati hibridne napade na europske saveznike Kijeva, upozoravaju zapadni obavještajni dužnosnici. Prema njihovim procjenama, ruski čelnik priprema teren za takozvanu "tajnu mobilizaciju" nakon ovotjednih izbora, u sklopu koje bi moglo biti regrutirano na tisuće Rusa. Jedan obavještajni izvor za The Telegraph rekao je da se trenutačno primjećuju administrativne pripreme koje bi takvu mobilizaciju omogućile, ukoliko bi se za nju odlučilo. "Ono što vidimo su administrativne pripreme koje će to omogućiti, ako je to bila odluka“, rekao je jedan obavještajni izvor za Telegraph. Europski čelnici upozoravaju da bi se Kremljov hibridni rat protiv Zapada uskoro mogao dodatno intenzivirati. Obavještajni izvori smatraju da je Putin doveden u kut. Ruske su snage, prema tim procjenama, u Ukrajini pretrpjele oko 1,5 milijuna žrtava, od čega 500.000 poginulih, dok je invazija praktički zapela. Unatoč tome, vjeruje se da je odlučio eskalirati umjesto da uđe u ozbiljne mirovne pregovore koje bi posredovao Donald Trump. Zabrinutost za europsku sigurnost dodatno je porasla nakon izvještaja da SAD razmatra veliko povlačenje trupa iz Europe,  a spominje se povlačenje između 25.000 i 40.000 vojnika, kao i zrakoplova, brodova i naoružanja. Washington je te izvještaje demantirao, no najviši zapovjednik NATO-a naknadno je s čelnicima Pentagona razgovarao o rasporedu američkih snaga u Europi. Europski dužnosnici za obranu priznaju strah da bi ruska agresija u Ukrajini mogla biti tek uvod u koordiniraniju i otvoreniju kampanju protiv teritorija NATO-a nakon izbora. Smatra se da bi eventualna mobilizacija mogla poslužiti i europskim ciljevima, omogućujući Rusiji raspoređivanje snaga na novim bazama duž zapadne granice s NATO-om.

NATO je spreman odgovoriti na moguću rusku eskalaciju na istočnom krilu, izjavio je u subotu vrhovni zapovjednik saveza, admiral Giuseppe Cavo Dragone, usred sve glasnijih upozorenja na mogući inscenirani napad Moskve. "Savez je spreman, struktura je spremna, vojnici... oružje je spremno", rekao je Dragone novinarima tijekom redovitog sastanka 32 glavna generala saveza u Kopenhagenu, dodajući da NATO nastavlja jačati te snage. Dragone, predsjednik Vojnog odbora NATO-a, rekao je da generali saveza u subotu nisu raspravljali o najnovijim upozorenjima, ali je istaknuo da NATO raspolaže s "4000 stranica" vojnih planova spremnih za obranu istočnog boka, počevši od scenarija koji uključuju "minimalnu krizu ili miješanje na našem tlu". Saveznici su, kaže Dragone, spremni ako dođe do eskalacije. "U slučaju napada, znamo kako to učiniti“, poručio je.

Osvrnuo se i na sve učestalije provokacije iz Moskve, ocijenivši da "nepromišljeno ponašanje Rusije u posljednjih nekoliko tjedana i mjeseci... i dalje testira savezničku odlučnost" te da "ima za cilj potkopati povjerenje i oslabiti naše jedinstvo". Ipak, poručio je da takvi pokušaji neće uspjeti. "Želim biti jasan. Ovi pokušaji nas ne dijele. Oni oštre naše alate, čineći nas mnogo odlučnijima", poručio je, piše Politico.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u petak je naložio dužnosnicima da izrade plan zaštite kritične nacionalne infrastrukture i obrambene industrije od mogućih sabotaža. Poljski predsjednik Donald Tusk upozorio je da Rusija planira raketne napade na zemlje koje podupiru Ukrajinu, a incidente namjerava prikazivati kao "slučajne" kako bi testirala reakciju NATO-a.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je izjavio da njegove obavještajne službe vjeruju kako Moskva planira pozvati dodatnih 300.000 vojnika. Zapadni obavještajci sumnjaju da Rusija uopće ima opremu za slanje toliko novih regruta na bojište, ocjenjujući veliku masovnu mobilizaciju malo vjerojatnom. Ipak, jedan izvor navodi da se već sada primjećuje opsežna "prikrivena" mobilizacija i pojačani napori za poticanje ugovornog regrutiranja, uključujući pritisak na osobe koje čekaju suđenje ili kasne s otplatom dugova i studijskim obavezama.

Bloomberg je u petak izvijestio i o zabrinutosti unutar samog Kremlja zbog mogućnosti masovne mobilizacije, pozivajući se na ruske dokumente koji pokazuju pojačanu aktivnost u regrutnim centrima, kao i na pokušaje pojedinih Rusa da imovinu i novac prebace u inozemstvo kako bi izbjegli vojni poziv.

Govoreći o rastućoj prijetnji koju Rusija predstavlja Europi, Macron je izjavio: "Posljednjih tjedana ruska hibridna prijetnja Europljanima i Francuskoj se pojačala." Dodao je da je cilj takvog djelovanja zastrašivanje i slabljenje europske podrške Ukrajini, ali da će učinak biti suprotan, budući da Europljani smatraju da je vlastita sigurnost izravno vezana uz ishod rata u Ukrajini. Moskva je u međuvremenu upozorila da će se britanski objekti u Ukrajini smatrati legitimnim metama ako se koriste za potporu udarima dugog dometa na Rusiju. Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na razgovor zamjenicu šefa britanske misije u Moskvi, Danae Dholakiju, kako bi prosvjedovalo zbog britanske potpore Ukrajini, uz najavu mogućih "mjera odmazde". Glasnogovornik britanskog Ministarstva vanjskih poslova taj je potez ocijenio pokušajem odvraćanja pažnje od ruske invazije i diskreditiranja Ujedinjenog Kraljevstva. Britanija je ranije ovog mjeseca najavila 100 milijuna funti pomoći za jačanje ukrajinske protuzračne obrane ove zime, uključujući sustave Patriot. Trump je u petak potpisao i Zakon o sankcijama Rusiji i Iranu iz 2026., nazvan po preminulom senatoru iz Južne Karoline, kojim se odobravaju dodatne sankcije i carine Moskvi te proširuju kazne prema Iranu.

Macron je u petak sazvao francuske čelnike na gotovo trosatni sastanak s predstavnicima obavještajnih i sigurnosnih službi, koji je, prema navodima, ostavio dojam na dio prisutnih političara. Guillaume Lacroix, predsjednik Radikalne stranke ljevice, napisao je na X-u da rijetko u životu osjeti "takvu vrtoglavicu" te da Francuska danas mora, i sutra će morati, čvrsto stajati pred ozbiljnošću situacije na Bliskom istoku i u Ukrajini. Visoki europski dužnosnici sve su više zabrinuti da bi Rusija mogla izvesti napade dronovima ili raketama na zemlje NATO-a dok Moskva pojačava svoju hibridnu kampanju diljem kontinenta.  Njemačka priprema bolnice za mogući sukob , Litva je ažurirala planove evakuacije , a NATO trupe vježbaju u baltičkoj regiji, dok su bjeloruske snage izvele velike manevre u blizini Litve. U četvrtak je finski predsjednik Alexander Stubb rekao svojoj zemlji da se "vrijedi mentalno pripremiti za nešto što će se dogoditi", uključujući sabotažu i ruske dronove.Moskva također pojačava svoju ratobornu retoriku uoči ruskih parlamentarnih izbora ovog vikenda za koje se općenito očekuje da će održati na vlasti stranku Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ovog je tjedna upozorio Europu da će se suočiti s "vrlo kratkim" ratom ako saveznici NATO-a pokušaju napasti zemlju. "Rusija je ubrzala tempo svojih aktivnosti - moramo ostati budni“, rekao je jedan visoki europski obrambeni dužnosnik, kojem je zajamčena anonimnost kako bi mogao slobodno govoriti. "Ovo se može smatrati manifestacijom šireg trenda... već smo vidjeli slična upozorenja i moguće je da će ih biti još", kazao je. 

Video