Hrvatska je jedina članica Europske unije koja nije dala suglasnost za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Srbije s Europskom unijom, izjavila je u ponedjeljak srbijanska ministrica bez portfelja zadužena za eurointegracije Jadranka Joksimović.
"Vidjet ćemo kako će Hrvatska odlučiti, a mi pozorno pratimo poruke koje stižu. Meni je kao resornoj ministrici važno da smo mi napravili sve što je trebalo za otvaranje poglavlja, što su prepoznale sve druge države članice", izjavila je Joksimović za beogradski list Danas, ocijenivši da bi, dobije li se i suglasnost Zagreba, poglavlja 23 i 24 o vladavini zakona i ljudskim pravima, mogla biti otvorena do kraja lipnja odnosno završetka nizozemskog predsjedanja EU.
"Ako bi uskoro dali suglasnost i oni (Hrvatska), onda bi sve procedure u svezi s pripremom za otvaranje poglavlja na radnim tijelima Europske komisije mogle biti završene na vrijeme pa bi međuvladina konferencija za otvaranje poglavlja 23 i 24 bila održana do kraja nizozemskog predsjedanja, odnosno do kraja lipnja", objasnila je Joksimović.
Ona je ocijenila da će biti "dobar signal" ako u Hrvatskoj postoji "iskrena namjera i dobra volja da se bilateralna pitanja rješavaju mimo metode opstrukcije pregovora bilateralnim pitanjima".
"Ako ne, dodatno ćemo opteretiti odnose, što mislim da nikome nije potrebno", rekla je srbijanska ministrica zadužena za eurointegracije.
Brojne komentare dužnosnika u Srbiji i Hrvatskoj potaknula je prošlog tjedna poruka potpredsjednika hrvatske vlade i čelnika Mosta Bože Petrova, koji je na svom Facebook profilu kritizirao vlast u Srbiji jer Haškom tribunalu nije izručila Vojislava Šešelja, kojemu je za 31. ožujka zakazano izricanje presude u odsutnosti.
"Ako Srbija misli da su na takvo ponašanje svi u Hrvatskoj slijepi, varaju se", napisao je Petrov. U sličnom tonu reagirao je i prvi potpredsjednik hrvatske vlade Tomislav Karamarko.
Potom je ministarstvo vanjskih i europskih poslova priopćilo da Srbija za otvaranje poglavlja 23 mora poštovati manjinska prava, surađivati s Den Haagom i reformirati pravosuđe, što podrazumijeva i ukidanje nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina na području bivše Jugoslavije, za što se Srbija proglasila nadležnom. Premijer Tihomir Orešković poručio je Srbiji kako očekuje da će donijeti pravilnu odluku o Šešelju ako želi postati članicom EU.
Srbijanska ministrica nije precizirala do kada je krajnji rok za suglasnost Hrvatske, ocijenivši da ostale zemlje EU mogu utjecati na Zagreb, ali to u konačnici ostaje odluka Hrvatske.
"Naravno, druge zemlje mogu do izvjesne mjere utjecati, ali stvar je svake pojedinačne države, u ovom slučaju Hrvatske, kakvu će poziciju zauzeti", kazala je Joksimović izrazivši nadu da će Hrvatska, u duhu regionalne suradnje i iskrene potpore srbijanskom putu u EU, dati suglasnost na poglavlje 23. "Ali, kako god, mi smo ozbiljan kandidat i radimo sve ovo prije svega u interesu naših građana i reformi", istaknula je srbijanska ministrica.
Ministar vanjskih poslova Ivica Dačić ranije je beogradskom tisku najavio da će Srbija tražiti reakciju EU zbog ponašanja Hrvatske i njezina miješanja u unutarnje poslove i da će Beograd vjerojatno uputiti i službeni prosvjed Zagrebu koji, prema srbijanskom tumačenju, svojim najnovijim nastupima krši vlastite odluke da bilateralne teme neće pretvarati u problem kad je riječ o članstvu Srbije u EU i međunarodnim organizacijama.
>> Hrvatske prijetnje o usporavanju Srbije EU integracijama su tragikomične
niti slučajno Srbiji dati suglasnost dok ne ukine sporni zakon,počne osuđivati ratne zločince koji su radili zlodjela po Hrvatskoj i počne poštivati manjinska prava.da vidimo koliko će mjesta imati hrvatska manjina u srpskom parlamentu.mali Sloba nek i dalje kmeči.