Izborni obračun

Pošto su predali Državnome izbornom povjerenstvu svoje kandidacijske liste, političke stranke i nezavisni kandidati su i službeno u utrci za glasove birača. Prema DIP-ovoj statistici, predana je 251 lista - 235 stranačkih i 16 nezavisnih.

Iako je “u bubnju” stotinjak lista manje nego uoči izbora 2003., još je veliko zanimanje za sudjelovanje u vlasti na državnoj razini. Na svako zastupničko mjesto dolaze po 22 kandidata. Za vlast se natječe čak 55 političkih stranaka premda ih, prema dosadašnjem raspoloženju birača, samo desetak sigurno ulazi u Sabor. 

Rana kampanja
Iako su tek u pripremi, šesti parlamentarni izbori već sad se u nekoliko crta bitno razlikuju od dosadašnjih. Prvo, neslužbena kampanja počela je mnogo prije službene i ona traje gotovo godinu i pol otkako je HNS krenuo sa sloganom Čačića za premijera. U proljeće ove godine u utrku se intenzivnije ubacio SDP, a potkraj ljeta i HDZ. Ranije nego inače s pripremama je počeo i HSP, a  to se može reći i za koaliciju HSS, HSLS i PGS.

Isti smjer
U šeste se parlamentarne izbore ulazi s trendom jačanja dvostranačja. Između dvaju izbornih ciklusa, ne samo što se nije pojavila ni jedna nova stranka s izgledom za ulazak u parlament nego su neke i nestale. Više nema Liberalne stranke, ni Libre, povukle su se neke regionalne stranke, DC vjerojatno ne ulazi u novi Sabor... HDZ i SDP pozicionirali su se bliže centru, suzivši prostor strankama čistog centra, pa u birača slabije prolaze nego prije četiri godine.

Istodobno, dojam je da se izborna utrka uglavnom vodi između dviju vodećih stranaka. Treća je karakteristika što ovi izbori bar zasad bar nisu unijeli atmosferu “velike smjene”. Iako su SDP i HDZ  izjednačeni i ne zna se tko će dobiti prevagu, za Hrvatsku izbori neće značiti dramatične promjene. Hrvatska se na temelju stranačkog konsenzusa priprema za uzlazak u EU, pa će glavni politički smjer ostati isti bez obzira na to tko će poslije 25. studenog sastavljati Vladu.