IZBORNI INTERVJU IVANE MALETIĆ:

Vlada bi bila najjača da je HDZ s novim vodstvom sastavi sam, bez Mosta

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
18.08.2016. Zagreb- Ivana Maletic, potpredsjednica HDZ-a. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
18.08.2016. Zagreb- Ivana Maletic, potpredsjednica HDZ-a. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
18.08.2016. Zagreb- Ivana Maletic, potpredsjednica HDZ-a. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
20.08.2016.
u 20:19
Prvi dio programa posvećen je upravo mjerama za gospodarski razvoj i nova radna mjesta. Ovih 180.000 radnih mjesta znači 2020. stopu nezaposlenosti od 68 posto, sad smo na 60 posto. Cilj EU je 2020. biti u prosjeku na 75%, ali za nas to nije realno
Pogledaj originalni članak

Ivanom Maletić, prvom na listi u drugoj izbornoj jedinici i potpredsjednicom HDZ-a, razgovarali smo o predstojećim izborima. O tome zašto bi Plenković bio bolji premijer od Milanovića te zašto nema žena na listama. Maletić je vodila tim koji je izradio HDZ-ov izborni program te kaže da je on realan i ostvariv....

Prije godinu dana odbili ste biti ministrica u Vladi HDZ-a i Mosta, sada ćete, pretpostavljam, biti dio Vlade bude li je HDZ u poziciji formirati. Zašto ste to odbili nakon prošlih izbora?

Sudjelovala sam u programskim pregovorima s Mostom i vidjela da u predviđenom modelu suradnje nema kapaciteta da se ozbiljno i brzo odradi posao onako kako sam to zamišljala i onako kako je Hrvatskoj bilo potrebno.

Pa kad se još formirala Vlada s premijerom koji nije imao izborni legitimitet, kojem je trebalo da se upozna s našom situacijom, shvatila sam da moj doprinos ne bi mogao biti stopostotni. Meni je najvažnije, kad se Vlada formira, ako sam u toj Vladi, da se do kraja napravi posao koji se od ministara i očekuje.

Hrvatska je na dnu svih ljestvica EU, a najveća je odgovornost na Vladi. U 2015. godini Milanovićeva Vlada bila je ocijenjena kao jedna od šest najgorih na svijetu, to je bila neučinkovita, neracionalna, spora i prevrtljiva Vlada.

Zbog lošeg upravljanja kreditni rejting nam je dva puta padao, a cijenu toga, visoke kamate, plaćaju svi, država, građani i poduzetnici. Želim biti u Vladi koja funkcionira kao tim, ima jasan plan i ciljeve, kao i rokove, Vladi koja će Hrvatsku pozicionirati kao prepoznatljivu i aktivnu.

Što ako HDZ ponovno bude morao pregovarati s Mostom ako bude želio sastaviti Vladu?

Naš je stav jasan od početka. Premijer treba biti predsjednik stranke koja ima najviše mandata u Saboru. Sigurni smo da će to biti naš predsjednik g. Plenković i od toga nećemo odstupati. Za Hrvatsku i sve što trebamo odraditi najbolje bi bilo da HDZ, s novim vodstvom i kvalitetnim, cjelovitim programom gospodarskog razvoja i zapošljavanja, može samostalno formirati Vladu.

Milanović i SDP u četiri su godine pokazali da nemaju znanja i kapaciteta. Naši građani na ovim izborima biraju između nerazvijene Hrvatske koja nazaduje na ljestvicama EU, što je smjer u kojem nas vodi Milanović, ili razvijene, moderne i gospodarski snažne Hrvatske, što je smjer u kojem nas vodi Plenković.

Dakle, po vama bi bilo najbolje da HDZ bez Mosta sastavi Vladu?

Takva bi Vlada bila za Hrvatsku najbolja s obzirom na političku stabilnost i željenu učinkovitost u svladavanju gospodarskih i socijalnih izazova koji su pred nama. HDZ-u je cilj pobjeda na izborima i većina koja jamči stabilnu Vladu.

Budući da je cilj pobjeda, kakve su projekcije, koliko bi mandata HDZ trebao osvojiti?

Dovoljno da imamo parlamentarnu većinu i stabilnu Vladu za učinkovitu provedbu našeg programa.

Kako gledate na Most kao novu pojavu na političkoj sceni?

Most je rezultat nezadovoljstva ljudi radom velikih stranaka, dakle i HDZ-a i SDP-a. Birači su pronašli nešto novo, a nama je to poruka i pouka. HDZ se s novim vodstvom okrenuo ljudima i njihovim potrebama, o čemu svjedoči i naša afirmativna, programska kampanja u kojoj je fokus na životnom standardu i stvaranju radnih mjesta. Nismo bitni mi kao pojedinci, nego ljudi kojima trebamo služiti i s puno truda i zajedničkog rada ostvariti rast i razvoj.

Sami kažete da je Most rezultat nezadovoljstva radom velikih stranaka, u čemu je bila greška HDZ-a da se dogodio taj disbalans između stranke i birača?

HDZ je, zaista, kao stranka u oporbi puno radio. Oformili smo stručne odbore s nizom izvanstranačkih eksperata, razgovarali sa svim segmentima društva, tražili i nalazili rješenja, međutim u samoj kampanji naglasak nije stavljen na stvarne probleme, nego se sve svelo na gotovo isključivo ideološke teme i svađe koje razdvajaju hrvatski narod. Došlo je do polarizacije na političkoj sceni, a dio se ljudi odlučio da ne želi u tome sudjelovati pa su izabrali Most.

Hoće li HDZ ponovno pristajati na ultimatume Mosta budući da je Most stavljao veto na neke HDZ-ove kandidate za ministre?

Ne, ako ćemo tako razgovarati, onda je bolje da se uopće ne sastajemo. To je u startu odnos nepovjerenja i takva Vlada nema smisla. Vlada mora biti tim predvođen premijerom.

Kako ocjenjujete Božu Petrova kao čelnika Mosta?

Uza svu svježinu koju je donio i dosljednost u pojedinim pitanjima, smatram da mu treba još dosta znanja o funkcioniranju države te upravljačkih znanja i vještina, što je važno za donošenje odluka i funkcioniranje na principu partnerstva.

Zašto bi Andrej Plenković, osim što je šef HDZ-a, bio bolji premijer od Zorana Milanovića?

Zbog bezbroj razloga. Milanović je u četiri godine pokazao tko je i što može i zna. Odavno nisam vidjela osobu koja je tako sposobna u kratko vrijeme imati potpuno različite stavove o istim pitanjima. Velika zbrka vlada u glavi tog čovjeka. Posebno me šokiralo da netko kao premijer vodi Vladu i narod tako da se stalno s nekim svađa i potiče na podjele.

Krivci su bili poslodavci, sindikati, radnici, učitelji, branitelji, Europska unija, susjedne države, profesori... Uvijek je netko bio na udaru, po sistemu razdijeli pa vladaj.

Taj pristup nije i nikome ne može donijeti ništa dobro. Andrej je potpuno različit, on okuplja, spreman je na dijalog, dogovor, partnerstvo i konstruktivne rasprave. Ima znanje,iskustvo i potrebnu energiju za veliki posao koji je pred svima nama. Bit će uspješan premijer koji će Hrvatsku voditi u smjeru razvoja.

Ipak, potkraj mandata SDP-ove Vlade makroekonomski pokazatelji su rasli?

Kada promatramo makroekonomske pokazatelje poput kretanja BDP-a, stope zaposlenosti, industrijske proizvodnje, izvoza..., važno je ne gledati samo sebe nego se uspoređivati s drugim zemljama u okruženju. Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska, Bugarska, Rumunjska... to su zemlje iz petog vala proširenja EU od kojih je RH u prošlosti bila gospodarski razvijenija.

Sve su nas one, osim Bugarske i Rumunjske, pretekle, zato što se kontinuirano mijenjaju i moderniziraju pa su i po svim makroekonomskim pokazateljima bolje od nas. Čitavo vrijeme kada smo padali, padali smo brže od njih, a rast u 2015. bio je najmanji u usporedbi s njima.

To jasno pokazuje da kao država zaostajemo, i to u odnosu na manje razvijene države članice EU. Rumunjska zadnjih nekoliko godina raste po stopama od tri i četiri posto BDP-a pa će nas ove godine i ta država prestići. Ovakvim rezultatima nikako ne smijemo biti zadovoljni.

Vi HDZ-ovi europarlamentarci bili ste svojevrsna bruxelleska enklava, za dio parlamentaraca – Plenkovića, Stiera i Šuicu – činilo mi se da su poslani tamo da budu što dalje. A sad je bruxelleska ekipa preuzela HDZ.

Dubravka je bila potpredsjednica stranke i predsjednica Odbora za vanjsku politiku čiji su članovi bili Andrej i Davor, ja predsjednica Odbora za regionalni razvoj i fondove EU. U mom slučaju dogodilo se da je tematika fondova EU vrlo aktualna pa je i odbor i naš rad bio dosta vidljiv u javnosti.

Preko Dubravke koja je i šefica naše delegacije u Europskom parlamentu znali smo sve aktualnosti u stranci i zajedno smo kao tim uvijek djelovali. Čitavo smo vrijeme obilazili Hrvatsku. Itekako upoznati s problemima naših ljudi, zastupali smo njihove interese i bili snažan hrvatski glas u Bruxellesu.

Što ako HDZ ne sastavi Vladu, dakle ostane u oporbi, vraćate li se vi, Stier i Plenković u Bruxelles? Vi i Stier ste prvi na listama, a Plenković je kandidat za premijera. Je li to pošteno prema biračima? 

Europski parlament važan je za svakodnevni život naših građana jer se čak 70 posto odluka izravno primjenjuje u državi članici. I u Europskom parlamentu i u Hrvatskom saboru zastupnici predstavljaju svoj narod. Sve za što se borimo u Bruxellesu izravno utječe na RH.

Ali loše je što od starta nismo bili povezani. Milanović se kao premijer trebao sastajati sa svim hrvatskim europarlamentarcima jer smo mogli tako još više pomoći našoj zemlji. A koliko sam čula, nije se baš sastajao ni sa SDP-ovim eurozastupnicima. U zapadnim demokracijama zastupnici u Europskom parlamentu često sudjeluju i na nacionalnim parlamentarnim izborima. Građani svojim glasovima jasno daju do znanja žele li ih u Vladi ili ne – pa će to tako biti i u našem slučaju.

U Hrvatskoj će se to uglavnom gledati kroz plaću koja je u Bruxellesu veća nego u Saboru.

Plaće su u Europarlamentu ujednačene za cijelu Uniju, jako ste puno vremena u avionu, radi se od jutra do kasno navečer. Meni bi, primjerice, osobno bilo možda bolje da sam ostala raditi na projektima i edukacijama koje sam vodila jer sam mogla bolje upravljati svojim vremenom, a i financijski je bolje od rada u Bruxellesu.

Neće li Plenkoviću biti problem ako se kao šef HDZ-a u oporbi, ne sastavite li Vladu, vrati u Bruxelles?

Plenković ima važnu i prepoznatljivu ulogu u Bruxellesu, a Hrvatska se kroz svoje predstavnike u Europskom parlamentu pozicionira u EU. Velika je stvar za našu cijelu zemlju, a ne samo za HDZ, to što je on potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku EP-a i voditelj Parlamentarnog izaslanstva za Ukrajinu. No ponovit ću – sigurna sam da će Andrej postati premijer.

Bili ste jedna od rijetkih članica Predsjedništva (uz Brkića, Kovača i Anušića) koja se otvoreno suprotstavila Karamarku oko ideje rušenja Vlade i preslagivanja saborske većine.

Što je bilo, bilo je, ne volim se vraćati na to niti o tome posebno razglabati. A posebno ne skupljati političke poene zato što sam nešto napravila u skladu s vlastitom savješću. Svatko je na Predsjedništvu imao neki svoj stav, a završilo je tako da je tadašnji predsjednik uspio uvjeriti članove da idu putem koji je on planirao.

Smatrala sam, unatoč tome što se Vlada nije temeljila na povjerenju pa je to utjecalo i na učinkovitost, da treba i dalje raditi na odnosima, svladati razlike i odraditi posao jer Hrvatska nema vremena za čekanje. Pojedini ministri pokazali su se jako kvalitetni, a i premijer se uhodao te sam smatrala da Vladu ne treba rušiti.

U drugoj su jedinici, gdje ste prvi na listi, i Zlatko Hasanbegović i Milijan Brkić, što očekujete – kakvi će biti rezultati?

Bit će jako zanimljivo, lista je živahno složena. Imamo različite ljude s različitim interesima, potencijalima. Na toj našoj listi se vidi kako bi bilo dobro da nemamo redne brojeve, nego da su kandidati abecednim redom poredani i da birači biraju potpuno u duhu preferencijalnog glasa. Milijan je, recimo, zamjenik predsjednika i 14. je na listi jer je sam odlučio biti posljednji kako bi poslao poruku svima da nije važno mjesto i da svi imaju jednake šanse budući da postoji preferencijalni glas. Očekujem pobjedu.

Kakav je vaš odnos s Brkićem, kako su se ljudi uvijek dijelili na Karamarkove i Brkićeve, vas se ubrajalo u Brkićevu ekipu?

Imamo odnos međusobnog poštovanja. On cijeni ono što ja radim, a ja neizmjerno cijenim njegov doprinos u Domovinskom ratu i trud koji je uložio u snaženje HDZ-a. On je jedan od ljudi koji su tijekom velikosrpske agresije svoje karijere i snove stavili po strani kako bismo danas imali slobodnu Hrvatsku, ja im to ne mogu zaboraviti.

U stranci jako puno radi, čovjek je ogromne energije, entuzijazma, velikih organizacijskih sposobnosti, ljudski izuzetno kvalitetan, pošten... Ima sve karakteristike dobrog čovjeka, zbog toga ga poštujem. A ovo sve ostalo o podjelama na nečije ljude su naklapanja.

Smatrate li da će Brkić ostati zamjenik predsjednika, puno se pisalo da se ne uklapa u Plenkovićev HDZ?

To su isto neutemeljena nagađanja. Zašto se ne bi uklapao? Pročitajte samo u našem programu što piše o hrvatskim braniteljima i Domovinskom ratu.

HDZ na listama nije poštovao žensku kvotu, možda samo na dvjema listama. U čemu je problem?

Mene bi neizmjerno radovalo da smo na svakoj listi imali 40 posto žena. Kao društvo se moramo mijenjati i demokratizirati, a sigurna sam da će ti procesi utjecati i na veću zastupljenost žena. Nije nevažno spomenuti da na izbornim listama imamo dvije nositeljice, dok SDP ima samo jednu. Od šestero članova EP-a s naše koalicijske liste čak četiri su žene. HDZ je dao prvu hrvatsku predsjednicu – premda su slijeva mnogi tvrdili da u Hrvatskoj još nije sazrelo vrijeme za ženu na čelu države.

Je li vama kao ženi bilo teško u politici? Ako nisam indiskretna, imate li obitelj, djecu?

Supruga i tri kćeri.

Kako ste sve uklopili?

Najstarija kći ima 17 godina, srednja ima 14, a najmlađa će sada 9 godina. Muž je velika podrška. Navikli su na moja putovanja, još za vrijeme pregovora s EU. Nekako smo sve ukomponirali. Vrijeme kada smo zajedno nastojimo provoditi što kvalitetnije. Obećala sam kćerima da ćemo ovo ljeto biti zajedno, ali tko je mogao predvidjeti da ćemo ponovno na izbore, pa opet radim. A one su na moru.

Vodili ste tim za izradu HDZ-ova izbornog programa u kojem ste obećali 180.000 novih radnih mjesta, niži PDV, kredite mladima, je li to realno i ostvarivo?

Naravno, to je nešto što moramo ostvariti ako ne želimo biti posljednji u EU. Ovih 180.000 radnih mjesta znači 2020. stopu zaposlenosti od 68 posto, sad smo na 60 posto. Cilj je EU 2020. biti u prosjeku na 75 posto. Bilo bi idealno da je i naš cilj 75 posto, ali toliki skok nije realan.

Prvi dio programa, a to su prva četiri poglavlja, posvećen je upravo mjerama za gospodarski rast i razvoj i nova radna mjesta. Istaknuli smo važnost reformi javne uprave i pravosuđa kako bi se ubrzali postupci izdavanja dozvola, rješenja, rješavanje sudskih postupaka, imovinskopravnih pitanja i slično.

To je sve ključno za povoljno poslovno okruženje, naravno uz pravnu i poreznu stabilnost, sigurnost i predvidljivost. Sve su mjere vrlo pažljivo definirane, računali smo fiskalne učinke i analizirali iskustva zemalja EU upravo kako bismo postavili realan okvir. Ali već se manipulira brojkama.

Neki je dan Milanka Opačić izašla s izračunom delimitiranja rodiljnih naknada za koje smo najavili da je to trošak od 1,5 milijardi kuna. To je ukupni trošak jer već imamo izdvajanja od 860 milijuna za prvih šest mjeseci, a za drugih šest roditelj ima pravo na 2500 kuna. Dodatni trošak uvođenja prava na punu plaću za drugih 6 mjeseci, dakle, iznosi 400 milijuna kuna, a ne 1,5 milijardi. Jasno nam je da nema demografske obnove bez sigurnih i stabilnih radnih mjesta, bez rješavanja stambenog pitanja za mlade obitelji, rješavanja pitanja dostupnosti dječjih vrtića, boravka djece u školama, fleksibilnog radnog vremena i to je sve dio našeg programa.

Ali bitne su i ove dodatne mjere kojima kao država pokazujemo da su nam roditelji i djeca na prvom mjestu. Uz punu plaću za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta povisit ćemo i jednokratnu naknadu za novorođenče.

Roditeljima s četvero djece omogućit ćemo status odgajatelja i plaću, što je dodatni trošak od 320 milijuna kuna, ali sigurni smo da će ova mjera smanjiti troškove bolovanja. Zato smo radili sve analize dodatnih i stvarnih troškova, sve što smo predložili realno je i ostvarivo. Dizanjem gospodarskog rasta omogućit ćemo porezna rasterećenja koja će potaknuti potrošnju. Jedna me gospođa pitala hoćemo li to stvarno sve napraviti. Moramo, Hrvatska nema izbora.

Najavili ste i smanjivanje PDV-a s 25 na 24, pa na 23 posto?

Da, smanjivanjem PDV-a za jedan posto u proračunu će biti 1,6 milijardi kuna manje, ali u porezima je često manje – više. Smanjivanje od jedan posto i dalje je malo, a Hrvatska dugoročno, prema mojem mišljenju, ne bi smjela imati PDV veći od 20 posto.

Imate li mjere za blokirane građane kojih je 330.000?

To je veliki problem koji treba riješiti prvenstveno radi zaštite naših ugroženih sugrađana, ali i zato što blokade povećavaju sivu ekonomiju. Prva mjera bit će otpis njihova duga do iznosa glavnice duga u visini jedne prosječne plaće uvećano za sve kamate. Tu je riječ o dugovima prema komunalnim i državnim poduzećima jer nije isto imati dug za mobitel ili za plin i vodu.

Najavili ste i zabranu ovrhe jedine nekretnine?

Kada je o tome riječ, važno je znati da se ta odluka ne može donositi retroaktivno, nego će se odnositi na buduće ugovore i odnose. Vezano uz postojeće odnose, uvest ćemo posebno praćenje kako bi se pomoglo osobama i obiteljima kada se aktivira ovrha nad jedinom nekretninom. 

>> Ako dobiju izbore, ovo će biti HDZ-ovi ministri: Savjetniku predsjednice kultura umjesto Hasanbegoviću

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 64

Avatar toxic alien
toxic alien
21:02 20.08.2016.

Niti jedna vlada formirana sa MOST-om nece biti ni stabilna ni ucinkovita. To je grupica megalomana sa kojima bi i vlada Kim Jong-una pala... Imati njih u vladi znaci ne vladati nego se svadjati. Oni nisu ni opozicija, oni su oficijelna opstrukcija.

SA
sargu123
21:33 20.08.2016.

A što ga ova zna blebetat......i samo to.

DU
Deleted user
20:29 20.08.2016.

lito..more..sunce..puno strani judi..med i mliko..teku hrvatskim ulicama..