Beogradske Večernje novosti podsjećaju kako će 1. srpnja kada Hrvatska uđe u EU i izbjegli Srbi iz Hrvatske postati građani Europske unije. U Srbiji još 45.000 stanovnika ima izbjegličku iskaznicu i svi oni će 1. srpnja, osim ovog, zaraditi još jedan \"status\" - građana Europske unije, pišu Novosti i dodaju kako ulaskom Hrvatske u EU, ovdašnje izbjeglice bi - makar formalno - trebale imati sva prava kao i Šveđani, Nijemci, Španjolci, Talijani...
- Malo tko među njima zaista i očekuje da im će im 1. srpanj promijeniti živote, makar i za promil, navodi se.
U Komesarijatu za izbjeglice nisu mogli novinaru Večernjih novosti nabrojati koje sve povlastice izbjeglice mogu imati kada i kao hrvatski državljani postanu građani EU, ali upozoravaju kako zbog novih propisa u Hrvatskoj mogu nešto i izgubiti.
- Novi Zakon o prebivalištu koji je usvojila RH podrazumijeva da izbjeglice više neće moći istovremeno imati osobnu iskaznicu obje države već će se morati opredijeliti. S druge strane, dvojno državljanstvo, a samim tim i putovnice će moći zadržati. Očekujemo da će svi zadržati srpsku osobnu iskaznicu jer im je ona puno korisnija, a gubitak hrvatske samo će podrazumijvati da ne mogu sudjelovati na lokalnim izborima, već samo na parlamentarnim i predsjedničkim - objašnjava Jelena Marić iz Komesarijata dodajući kako 90-ih u Srbiju došlo 350.000 Srba i najveći broj uzeo je dvojno državljanstvo.
U izbjegličkim udruženjima ne očekuju puno od Hrvatske \"jer se do sada nije pokazala voljnom riješiti pitanja na koja se sama obvezala kroz razne povelje i deklaracije\".
- Ulazak Hrvatske u EU neće sam po sebi riješiti brojne probleme izbjeglih i prognanih Srba. Sada posebno moramo ustrajati na rješavanju problema koji se već godinama zanemaruju. A najveći su prespore ekshumacije i identifikacije nestalih, oduzete kuće i zemljišta, a nije završena ni obnova porušenih stambenih jedinica. Još nije omogućena ni novčana nadoknada štete za uništenu imovinu. I dalje su izrazito nepovoljni uvjeti otkupa za povratnike srpske nacionalnosti koji su stan dobili kroz tzv. Program stambenog zbrinjavanja, a nije rješeno ni pitanje neisplaćenih mirovina i devizne štednje. Srpske kuće se oporezuju kao vikendice, ne poštuju se zakonski propisi koji jamče slobodnu uporabu srpskog jezika i pisma u općinama i gradovima gdje je Srba preko jedne trećine u ukupnom stanovništvu - mudruje Miodrag Linta, predsjednik koalicije izbjegličkih udruga.