Stoljećima su zajednice uz rijeke u središnjoj Europi bilježile iznimno niske vodostaje na izloženim stijenama, stvarajući na taj način trajni zapis uvjeta koji su mogli poremetiti plovidbu, poljoprivredu, ali i živote. Kako navodi Smithsonian, tzv. "kamenje gladi" predstavlja jedno od najneobičnijih fizičkih zapisa teških suša u regiji. Neke su stijene označene i više puta, a pojedini zapisi sežu još u 15. stoljeće.
Nekoliko je komada zbog visokih temperatura i suša, "izronilo" tijekom kolovoza diljem Njemačke i u Češkoj. "Kamenje gladi" razlikuje se po veličini, starosti, lokaciji i natpisu, no postoje neke poveznice između njih. Vlastimil Pažourek, direktor Regionalnog muzeja u Děčínu u Češkoj, pojasnio je kako na njima uglavnom stoje inicijali imena i godine, a katkada je ugravirana i linija vode.
"Ukazivanje na sušne godine imalo je i praktično značenje, skrećući pažnju na rizike za budućnost. Naziv 'kamen gladi' isticao je nedostatak potencijalne egzistencije za siromašne nadničare koji su vukli brodove i radili na njima u vrijeme suše", istaknuo je.
Smithsonian navodi kako je 1904. godine F. Mayer, brodar i gostioničar u češkom Děčínu, dao uklesati jezivi natpis u komad pješčenjaka uz Elbu. "Ako me vidiš, plači", napisano je na kamenu. Kratka poruka možda je bila svojevrsno upozorenje te značila da je, ako je vidljiva, vodostaj toliko nizak da prijete ozbiljni problemi koje donosi suša.
kakva sezona bese