ARHEOLOŠKA SENZACIJA

Ivan Zakmardi bio je dobrotvor, začetnik današnjeg Hrvatskog državnog arhiva

Foto
Ivan Zakmardi bio je dobrotvor, začetnik današnjeg Hrvatskog državnog arhiva
22.11.2026.
u 07:47
Izabran je 1641. za člana komisije koja je imala zadatak pregledati i popisati isprave, zakone i privilegije Hrvatskoga Kraljevstva. Skupivši ih u Škrinju privilegija Kraljevstva, postavio je temelje današnjem Hrvatskom državnom arhivu
Pogledaj originalni članak

Ozbiljna arheološka senzacija otkriće je posljednjeg počivališta Ivana Zakmardija, odmah kraj Zagrebačke katedrale. Otkriće izgubljenog groba kao da zaokružuje 2026. godinu kao godinu Ivana Zakmardija jer su početkom ove godine krenule u obnovu i nedaleke Zakmardijeve stube, jedna od znamenitosti Zagreba, koje su ime dobile upravo po ovom čovjeku.Tko je zapravo bio Ivan Zakmardi? Nije to nikakva tajna ni misterij. Ivan Zakmardi Dijankovečki rođen je u Križevcima oko 1600. godine, a preminuo u Banskoj Bystrici 25. travnja 1667. godine, kako se navodi u unosu Hrvatske enciklopedije. U tekstu o otkriću Zagrebačke nadbiskupije stoji kako je Zakmardi bio protonotar Hrvatskoga Kraljevstva, ranije i odvjetnik Zagrebačke biskupije te je obavljao različite javne službe. Izabran je 1641. za člana komisije koja je imala zadatak pregledati i popisati isprave, zakone i privilegije Hrvatskoga Kraljevstva. Skupivši ih u Škrinju privilegija Kraljevstva, Cista privilegiorum Regni, postavio je 1643. temelje hrvatskom Zemaljskom arhivu, što je danas Hrvatski državni arhiv. Škrinju se smatra početkom Hrvatskog državnog arhiva.

Zakmardi je 1643. godine bio zadužen za skupljanje svih privilegija Kraljevine Hrvatske i Slavonije i sve je dokumente skupio u škrinju na kojoj je dao nacrtati hrvatski grb i grb Slavonije. Napisao je i jednu izrazito dirljivu pjesmu posvećenu svojoj domovini na latinskom jeziku, kraj koje je i taj dokument o samom osnutku Škrinje. Škrinja se inače čuvala u sakristiji Zagrebačke katedrale do 18. stoljeća. Kasnije je premještana i danas se nalazi u Hrvatskom državnom arhivu. U doba kad je tek osnovana postojala su tri ključa. Jedan je imao biskup, drugi je imao ban, a treći je čuvao Zakmardi kao kraljevski protonotar. Od 1642. do smrti bio je biran za zastupnika u Požunski sabor. Na Saboru u Varaždinu 1644. izabran je za protonotara Hrvatskoga Kraljevstva. Pred Čazmanskim je kaptolom 1666. osnovao pavlinski samostan u Križevcima. Bio je i poznati dobrotvor, pomagao siromašnim učenicima, a oporučno je ostavio velik broj posjeda isusovačkom sjemeništu u Varaždinu te pavlinima u Lepoglavi i Križevcima. Prema vlastitoj želji pokopan je u kapeli sv. Ivana Krstitelja u Zagrebačkoj katedrali.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar Vukomerec
Vukomerec
07:58 22.11.2026.

Lijepa vijest. Vrlo zaslužan čovjek. Zahvaljujući njemu pokazali smo se nevjerojatno žilavima i uspješno smo prebrodili sve Scile i Haribde. Hrvatska je njegov trajni spomenik, a sada će mu i posmrtni ostatci biti dostojno zbrinuti.