Činjenica da u nas svaka druga mlada osoba između 25. i 29. godine živi s roditeljima, osim financijskim razlozima, može se objašnjavati i novim neuroznanstvenim spoznajama. Prema smjernicama britanskih psihologa, adolescencija traje praktično do 25. godine pa su dječji psiholozi dobili preporuke da rade ne samo s djecom do 18. godine nego po potrebi i onom do 25. godine! Psihologinja Laverne Antrobus za BBC je kazala da istraživanja mozga pokazuju da mladi sa 18 godina nisu odrasli i da razvoj mozga traje do sredine 20-ih ili čak ranih 30-ih. Prefrontalni korteks mozga je, naveli su, ključno područje koje ima najviše promjena u adolescenciji.
– Prefrontalni korteks je važan za procesuiranje informacija, socijalno prosuđivanje, planiranje aktivnosti, ali služi i kao "kočnica" nekontroliranim emocionalnim reakcijama. Dodamo li tome i hormonalne promjene, slažem se da adolescente sa 18 godina teško možemo smatrati "odraslima" i da je, "statistički govoreći" prihvatljivije govoriti da su 25. godina ta koja se može definirati kao godina kad postaju odrasli ljudi. Mislim u prosjeku jer su velike individualne razlike u postizanju emocionalne zrelosti – slaže se i naša psihologinja Ljiljana Pačić-Turk, koja se dugo bavi neuropsihologijom. Ističe da u nas velik broj mladih ostaje dulje s roditeljima iz financijskih razloga, no, određen broj mladih boji se preuzeti odgovornost.
– Zato, dok žive s roditeljima, mladi trebaju preuzeti neke kućanske poslove, sudjelovati u plaćanju računa i zajedničkim odlukama kako bi tu aktivnu ulogu mogli nastaviti u svojoj budućoj obitelji. Zaštitnički roditelji, koji ne dopuštaju djeci da se osamostale, otežavaju im jer ti adolescenti kasnije sazrijevaju – kaže dr. Pačić-Turk. No, ne slažu se svi da adolescencija traje do 25. godine. Prof. sociologije na Sveučilištu u Kentu Frank Furedi za BBC je kazao da smo kao društvo doveli do infantilizacije mladih, koji u kasnim 20-ima žive s roditeljima.
– Ako su osobe sa 25 ili 30 godina djeca, to je posljedica okoline i odgoja, a ne otkrića o fiziološkom razvoju mozga. Bitne karakteristike osobnosti razvijene su puno prije 25. godine, ali do infantilizacije odrasle djece dolazi zbog ponašanja roditelja i društva. Djeca zaostaju u emocionalnom razvoju zbog roditelja koji ih razmaze pa ne žele otići od kuće. Istina, ne mogu otići od kuće i zbog krize jer nemaju posla. No, znam djecu koja sa 25 godina ne znaju koji broj cipela i košulje nose, pa kažu: "Ne znam, mama mi sve kupi." Dok sam predavala na fakultetu, nikad nitko od roditelja nije stajao u redu da upiše dijete, a danas su u redovima ispred fakulteta bake i djedovi i čekaju da upišu dijete... Prije bi se tome svi smijali – kaže psihologinja Mirjana Krizmanić.