Hrvatska je ispunila obveze smanjenja emisija štetnih tvari za razdoblje do 2029., no izostane li konkretna provedba mjera zaštite zraka, upitno je ostvarenje ciljeva za dušikov oksid i lebdeće sitne čestice za 2030., ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Te su tvari, uz amonijak, nemetanske hlapljive organske spojeve i sumporne okside, među najvećim zagađivačima zraka, sa štetnim učincima na ljudsko zdravlje, vegetaciju i ekosustave. Kako bi se ispunile obveze država prema tzv. Göteborškom protokolu Konvencije o zraku, donesena je Direktiva o nacionalnim obvezama smanjenja emisija (NECD), kojoj je cilj smanjenje emisije tih glavnih onečišćujućih tvari.
NECD državama postavlja obveze smanjenja emisija u postotcima u odnosu na razine iz 2005. godine. Kako bi se pratio napredak, države članice EU moraju dostaviti godišnje inventare emisija za pet glavnih onečišćujućih tvari, čestice, devet teških metala i postojane onečišćujuće tvari poput policikličkih aromatskih ugljikovodika. Hrvatska je to i učinila, uz analizu stanja. U cestovnom prometu, koji je ključni izvor emisija dušikovog oksida, ugljičnog dioksida i olova, emisije ovise o starosti i vrsti vozila, korištenom gorivu i primjeni Euro standarda za emisije čestica.
Prema podacima Centra za vozila Hrvatske za 2022. godinu, od ukupnog broja vozila svih kategorija, najviše je onih koja koriste dizel – gotovo 60%. Oko 40% vozila koristi benzin, jedan posto su hibridna vozila, a električna vozila čine 0,34%. Mala ložišta u kućanstvima ključni su izvor emisija sitnih čestica, nemetanskih hlapljivih organskih spojeva i dušikovog oksida, ali i znatan izvor emisija sumpornih oksida.
Prema posljednjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj su tri glavna izvora energije u malim kućnim ložištima – prirodni plin, struja i ogrjevno drvo. Na ogrjevno drvo u ruralnim područjima grije se više od 62% kućanstava, na plin 19%, a na struju desetak posto. U gradovima plin je najpopularniji, s više od 71%, a drvo je na oko 18. Uz vrstu energenta na količinu emitiranih onečišćujućih tvari utječu i vrsta te starost uređaja o kojima ovisi stupanj izgaranja, kao i kvaliteta goriva. Drvo najbolje gori kad je sadržaj vlage od 15 do 20%. Suho se drvo lakše zapali i emitira manje štetnih tvari nego mokra drva. Slična pravila vrijede i kod peleta – ako su visoke kvalitete bez nečistoća, bez kore, niskog sadržaja pepela, visoke kalorijske vrijednosti, sadržaja vlage oko 10%, smanjit će se emisije tijekom izgaranja, navodi se u izvješću.
FOTO Rezolucija Zemlja: Travanj u znaku čišćenja prirode