Kako u crkvenoj javnosti, tako i na općoj razini, dogodio se događaj bez presedana, a to je isprika jednog nadbiskupa za učinjene propuste. Naime, nakon što je Apostolska nuncijatura objavila da je đakovački i osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić postupao u zakonskim okvirima, ali bez empatije za žrtve seksualnog zlostavljanja župnika iz Sotina, mons. Hranić odlučio se javno ispričati i žrtvama i njihovim obiteljima i župljanima Sotina.
Jedini je to i pravi potez koji je mons. Hranić mogao u ovome trenutku napraviti nakon što si je zabio „autogol“ na konferenciji za medije, s koje je, između ostaloga, odaslao relativizirajuću poruku i dobar dio javnosti mogao je protumačiti kao da želi umanjiti i zataškati zločin pedofilije koji se dogodio u Sotinu.
Isprika mons. Hranića hrabar je iskorak kojega trebaju slijediti i ostali biskupi
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Bude mu Bozanić dodijelio orden za hrabrost ?