Samo Apple i Microsoft prošle su godine Irskoj platili ukupno 22,7 milijardi dolara poreza. Da bi se dobio dojam: Hrvatska od svih poreza tijekom cijele ove godine očekuje otprilike isti iznos. Na obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa dosad je potrošeno gotovo četiri puta manje. I, najilustrativnije: tim bi se novcem moglo izgraditi gotovo 37 Peljeških mostova s pristupnim cestama. Te su brojke dosad bile poznate poreznim vlastima, ali ne i javnosti. No sada je Apple upravo objavio prvi javni porezni izvještaj po državama, a nešto ranije to su učinili i Microsoft i Procter & Gamble. Usporedba s Hrvatskom, državom koja je površinom i stanovništvom tek nešto veća od Hrvatske, ide i dalje: Microsoft je, piše u izvješću, u Hrvatskoj imao 61 zaposlenika, ostvario 5,6 milijuna dolara dobiti i platio nešto manje od 780 tisuća dolara poreza. Apple, za razliku od Microsofta, Hrvatsku u izvješću ne navodi zasebno.
Irskoj od Applea i Microsofta porez za 37 Peljeških mostova
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Velika preobrazba Češke: zemlja automobila postala vojna sila
Sektor koji je desetljećima bio na marginama gospodarskog interesa postao je jedan od ključnih stupova češkoga gospodarstva te važan čimbenik vanjske politike
'Narod očito ne želi promjenu. Da želi, ne bi nakon svih afera rejting stranaka ostajao isti'
Jedan od najotvorenijih kritičara ekonomske politike Hrvatske i EU
Kako se katolički Frankenstein okrenuo protiv svojih tvoraca
Karasova propovijed otvara pitanje: što se dogodilo s Crkvom u kojoj je za zagovaranje samostalnosti žena potrebna hrabrost?
Možemo je zaustavio dominaciju SDP-a,no može li Most nadesnici ugroziti HDZ
Možemo je uspjela dovesti do promjena u političkom pejzažu, dok se Most nada da će preuzeti dio podrške birača od HDZ-a i SDP-a. U hrvatskoj političkoj areni, gdje su dominacija i identifikacija s strankama ključni, ova situacija može otvoriti nova pitanja o budućnosti stranačkog sustava.
Energiju sam možda naslijedila od prabake koja je rodila dvadesetero djece. Žilava sam
Grafičarka i pionirka metode infracrvenog slikarstva u povodu retrospektive u Klovićevim dvorima govori o odrastanju uz oca Alberta Kinerta, izlasku iz njegove sjene, šezdeset godina ljubavi s Vilkom Žiljkom i slobodi koju nije htjela žrtvovati za uspjeh
Ovo je antieuropski, proruski članak!