Prije nekoliko dana gostovao sam na satelitskom TV kanalu Almayeedin, jednom od tri najutjecajnija kanala u arapskom svijetu, o temi Kosova. Kada smo dogovarali gostovanje, kolega Abdullah s tog kanala, koji ima dugogodišnje novinarsko iskustvo, upitao me kakva je zapravo situacija na području "balkanske Palestine"? Tako oni nazivaju Kosovo. Naziv "balkanska Palestina" nagnao me da povučem paralelu između ta dva najnemirnija područja i stalna poprišta sukoba, jedno na Bliskom istoku, a drugo na jugoistoku Europe. Palestinsko pitanje otvoreno je već 74 godine, a međunarodna zajednica nema nikakvo rješenje za taj sukob Arapa i Židova, a isto to vrijedi i za kosovsko pitanje koje je između Srba i Albanaca otvoreno 25 godina. Mnogi analitičari uvjereni su da se palestinsko pitanje može riješiti samo velikim ratom koji bi promijenio kartu svijeta. Nadam se da se kosovska kriza ipak neće rješavati ratom iako sve upućuje na taj scenarij.
I Kurti i Vučić u problemu: Kosovo postalo smetnja Zapadu, a korist Putinu
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Velika preobrazba Češke: zemlja automobila postala vojna sila
Sektor koji je desetljećima bio na marginama gospodarskog interesa postao je jedan od ključnih stupova češkoga gospodarstva te važan čimbenik vanjske politike
'Narod očito ne želi promjenu. Da želi, ne bi nakon svih afera rejting stranaka ostajao isti'
Jedan od najotvorenijih kritičara ekonomske politike Hrvatske i EU
Kako se katolički Frankenstein okrenuo protiv svojih tvoraca
Karasova propovijed otvara pitanje: što se dogodilo s Crkvom u kojoj je za zagovaranje samostalnosti žena potrebna hrabrost?
Možemo je zaustavio dominaciju SDP-a,no može li Most nadesnici ugroziti HDZ
Možemo je uspjela dovesti do promjena u političkom pejzažu, dok se Most nada da će preuzeti dio podrške birača od HDZ-a i SDP-a. U hrvatskoj političkoj areni, gdje su dominacija i identifikacija s strankama ključni, ova situacija može otvoriti nova pitanja o budućnosti stranačkog sustava.
Energiju sam možda naslijedila od prabake koja je rodila dvadesetero djece. Žilava sam
Grafičarka i pionirka metode infracrvenog slikarstva u povodu retrospektive u Klovićevim dvorima govori o odrastanju uz oca Alberta Kinerta, izlasku iz njegove sjene, šezdeset godina ljubavi s Vilkom Žiljkom i slobodi koju nije htjela žrtvovati za uspjeh
vrlo kratko; nije prvi put da licemjerni zapad nekoga tapša po ramenu i daje mu "potporu", da bi njime galantno obrisao pod kad isti počne misliti svojom glavom, sebi u korist