Prema zadnjim procjenama iz središta NATO-a, očekuje se da će ove godine 20 zemalja članica Saveza dosegnuti davno predloženu odluku o dostizanju izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu. Kako NATO ima već 31 članicu, to znači da je dvije trećine njih počelo značajnije trošiti za obranu, što je dobra vijest, a manje je dobra vijest to da među tim članicama nije i Hrvatska.
Kada smo kupili Rafale i počeli ih otplaćivati u ratama, Hrvatska je u onoj prvoj godini gotovo i dosegnula ta magična 2 posto. Ali kako smo već otplatili veći dio toga kredita, a rate su svake godine sve manje, Hrvatska je opet počela ozbiljnije zaostajati za onom sada već obvezom o izdvajanju 2 posto BDP-a. Vojni proračun Oružanih snaga RH za ovu godinu iznosi 1,18 milijardi eura i najveći je to u apsolutnim brojkama vojni proračun u našoj povijesti. Točno je i ono što rado ističe premijer Andrej Plenković, da je njegova vlada i više no podvostručila taj vojni proračun, no kako je neki dan istaknuo da je hrvatski BDP premašio 75 milijardi eura u 2023., to znači da bi naš vojni proračun za 2024. trebao iznositi najmanje 1,5 milijardi eura. Zaostajemo, dakle, oko 320 milijuna eura.
Hrvatskoj nedostaje 300 milijuna eura da bi dosegnula 2% izdvajanja za obranu
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Ukinut donacije kojekakvim udrugama i srpskoj pravoslavnoj crkvi pa evo love za obranu.